Svetska banka, navodi Plotan, poslednjih 30 godina ocenjuje Bosnu i Hercegovinu kao politički nestabilnu državu
Foto: ProfimediaZbog povišenog političkog rizika, koji je u značajnoj meri generisan nametnutim odlukama visokih predstavnika i institucionalnim krizama, BiH gubi od oko 1,1 do gotovo 1,4 milijardi KM potencijalnih investicija godišnje, tvrdi stručnjak za međunarodnu i ekonomsku politiku Nemanja Plotan.
Plotan je u kolumni za Srnu naveo da ovakav "politički porez" direktno umanjuje rast BDP-a, ograničava otvaranje novih radnih mesta i dugoročno smanjuje ekonomsku konkurentnost Republike Srpske i cele BiH u odnosu na druge zemlje regiona.
Plotan ukazuje da u poslednjih 30 godina svi indikatori ukazuju na to da je Kancelarija visokog predstavnika nanela BiH više štete nego dobra.
Svetska banka, navodi, poslednjih 30 godina ocenjuje BiH kao politički nestabilnu državu. To se ogleda u negativnoj vrednosti indeksa političke stabilnosti, zvanično nazvanog "Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma", koji Svetska banka definiše kao meru percepcije verovatnoće političke nestabilnosti i politički motivisanog nasilja.
"Dakle, 30 godina uzastopno BiH se nalazi u stanju permanentne političke krize, a kada god se pojavi period stabilizacije odnosa koji nastane kao rezultat političkog dijaloga, visoki predstavnik naruši svaki vid kompromisa svojim nametnutim odlukama", navodi Plotan.
To je, ističe, jasno uočivo ako se uporede padovi vrednosti indeksa političke stabilnosti, koje korespondiraju sa nametnutim odlukama visokih predstavnika. Drugim rečima, ukazuje, kada god je OHR nametnuo neku političku odluku, došlo je do erozije političke stabilnosti u celoj BiH.
"Ovakvi padovi u indeksu su bili negativni signali stranim investitorima, što je negativno uticalo na priliv stranih direktnih investicija u BiH. Iako je neminovno da BiH ima najgori indeks korupcije u regionu, to jeste percepcija javne korupcije je lošija od drugih zemalja zapadnog Balkana, to samo po sebi ne objašnjava zašto BiH dobija proporcionalno najmanje stranih direktnih investicija u odnosu na ostatak regiona, s obzirom da razlika između različitih indeksa korupcije nije drastično velika" navodi Plotan i dodaje:
"Argumente za ovo možemo pronaći u drugim zemljama, kao što su Čile, Izrael ili Indija, koje uprkos pozitivnim vrednostima indeksa korupcije, beleže smanjene prilive stranog kapitala", kaže Plotan analizirajući stanje u tim zemljama.
"Važno je napomenuti da indeks od Svetske banke uzima u obzir i potencijal za terorizam i političko nasilje, što u BiH nikada nije u potpunosti neutralisano, ali s obzirom da je glavni generator političkih kriza OHR, fokus analize treba da bude isključivo na toj instituciji", navodi Plotan.
Do sada su, ističe, svi argumenti protiv nelegitimnog delovanja visokih predstavnika bili političke i pravne prirode, zbog čega suštinske posledice njihovih odluka nikada nisu u potpunosti obuhvaćene.
Ekonomski pristup, prema rečima Plotana, ukazuje da nametnute odluke imaju dalekosežne efekte, koji u političkom i ekonomskom smislu destabilizuju BiH.
"Prema procenama Svetske banke, Zapadni Balkan kao celina privlači oko pet do sedam odsto BDP godišnje kroz strane direktne investicije, dok se BiH 'vrti' oko dva do tri odsto BDP-a. Dakle, razlika od najmanje tri procenta BDP-a godišnje, a često i više, može se tumačiti kao penal političkog rizika u koji ulaze i nametnute odluke visokih predstavnika", navodi Plotan.
Ne bi bilo tačno tvrditi da je 100 odsto tog jaza isključivo posledica odluka visokog predstavnika, jer ulogu može da igra i veći tržišni obim, reforme...
"Međutim, s obzirom da BiH ima najniži indeks političke stabilnosti u regionu, trajne institucionalne blokade i seriju političkih kriza koje su u vezi sa odlukama OHR, možemo tvrditi da većinu tog jaza generiše politički rizik", navodi Plotan.
Potencijalni gubitak stranih direktnih investicija, prema njegovim rečima, možemo da izračunamo sledećom formulom: izgubljene strane direktne investicije (prosečan jaz u stranim direktnim investicijama odsto BDP-a) pomnožimo sa prosečnim BDP-om i brojem godina".
"Ako bismo pokušali da projektujemo ekonomsku štetu koju je OHR načinio BiH u poslednjih 20 godina, trebalo bi uzeti da se jaz u stranim direktnim investicijama kretao oko tri do četiri odsto godišnje (što je konstantno u zadnjih 20 godina), a da je prosečan godišnji BDP iznosio oko 35,6 milijardi KM.
"Ako ubacimo ove cifre u gore navednu formulu, dobićemo preliminarni rezulat od oko 22 do 26 milijardi KM. Dakle, sa prosečnim godišnjim vrednostima jaza u stranim direktnim investicijama i BDP-a, dolazimo do procene da je BiH propustila između 22 i 28 milijardi potencijalnih stranih direktnih investicija", naveo je, između ostalog, Plotan.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







