Odnosi SAD-a i Izraela ušli u najosetljiviju fazu
Foto: ProfimediaOdnosi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ušli su u jednu od najosetljivijih faza poslednjih godina, nakon što je prelazni sporazum Vašingtona i Teherana izazvao oštre reakcije u Izraelu i otvorio pitanje da li su se strateški interesi dva najbliža saveznika na Bliskom istoku ozbiljno razišli.
Kako piše „Fajnenšel tajms”, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je pre samo četiri meseca verovao da se ostvaruje njegov dugogodišnji politički cilj, zajednički pritisak SAD i Izraela na Iran. Međutim, ono što je u Izraelu predstavljano kao odlučujući obračun sa najvećim regionalnim protivnikom, sada se u delu izraelske javnosti tumači kao krupan diplomatski i strateški poraz.
Nezadovoljstvo je posebno izazvao Trampov prelazni dogovor sa Iranom, koji u Izraelu vide kao ustupak Teheranu. Kritičari izraelske vlade i dela bezbednosnog establišmenta ocenjuju da je reč o „masovnoj strateškoj katastrofi”, jer dokument, kako tvrde, ne sadrži čvrste garancije u vezi sa iranskim nuklearnim programom, balističkim raketama i delovanjem iranskih saveznika u regionu.
Vašington je, međutim, uzvratio oštro. Potpredsednik SAD Džej Di Vens poručio je izraelskim vlastima da je vreme da se „probude i suoče sa realnošću” sopstvenog položaja. Bivši visoki američki zvaničnik i nekadašnji ambasador SAD u Izraelu Den Šapiro ocenio je da su Tramp i Netanjahu predaleko odigrali svoje karte i precenili svoju snagu.
Prema navodima britanskog lista, upravo je sporazum Vašingtona i Teherana postao najjasniji signal da se interesi SAD i Izraela više ne poklapaju u meri u kojoj je to ranije bio slučaj. Posebno osetljiva tačka je Liban, gde SAD nastoje da nametnu prekid vatre u sukobu Izraela i Hezbolaha.
Takav potez izazvao je oštro protivljenje stanovnika severa Izraela, kao i krajnje desničarskih ministara u Netanjahuovoj vladi, koji tvrde da se time Izraelu oduzima pravo na slobodno vojno delovanje i da je reč o „gubitku suvereniteta”.
Libansko pitanje, prema pisanju „Fajnenšel tajmsa”, postalo je centralna tema napetih pregovora SAD i Irana. Ipak, u dokumentu se, suprotno dugogodišnjim zahtevima Izraela, ne pominju iranski balistički program niti mreža savezničkih grupa koje Teheran podržava širom regiona.

Bivši visoki izraelski zvaničnik ocenio je da se nuklearno pitanje u dokumentu „rešava samo rečima”, bez jasnih i obavezujućih mehanizama. Prema dogovoru, u zavisnosti od napretka pregovora i otvaranja Ormuskog moreuza, Iran bi mogao da dobije ublažavanje naftnih sankcija i pristup delu zamrznute imovine, dok bi vlada u Teheranu ostala na vlasti.
Za Netanjahua je to posebno nepovoljan razvoj događaja, jer je godinama gradio politiku na stavu da se iranska moć mora ograničiti ne samo kroz pitanje nuklearnog programa, već i kroz suzbijanje njegovih regionalnih saveznika.
Posle Trampovog povratka u Belu kuću, Netanjahu je bio čest gost u Vašingtonu. Od inauguracije američkog predsednika do početka sukoba, dvojica lidera sastala su se najmanje sedam puta. Ipak, posle februarskog sastanka, koji se u diplomatskim krugovima opisuje kao preloman, više se nisu zajedno pojavljivali u javnosti.
U Izraelu se sada procenjuje da je Netanjahu precenio spremnost Trampa da ide do kraja u konfrontaciji sa Teheranom. Sa druge strane, u Vašingtonu se sve otvorenije poručuje da američka administracija ne želi da njena bliskoistočna politika bude talac izraelskih unutrašnjih političkih pritisaka.
Ipak, Netanjahu i njegovi saveznici još računaju na mogućnost da razgovori Trampove administracije i iranskog rukovodstva propadnu. U tom scenariju, Izrael bi ponovo mogao da traži veću američku podršku za oštriji kurs prema Teheranu.
Do tada, sporazum Vašingtona i Teherana ostaje najveći test odnosa Trampa i Netanjahua, ali i pokazatelj da se američka i izraelska strategija na Bliskom istoku više ne kreću istom linijom, prenosi Politika.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







