WSJ otkrio kako ruski oligarsi i dalje dolaze do luksuznih aviona zapadne proizvodnje
Foto: ProfimediaBliski saradnici ruskog predsednika Vladimira Putina i dalje koriste luksuzne privatne avione zapadne proizvodnje uprkos sankcijama uvedenim nakon početka rata u Ukrajini, objavio je danas Volstrit džornal (WSJ) na osnovu analize dokumenata firme za istraživanje vazduhoplovstva, podataka o uvozu i evidencije praćenja letova.
List navodi da su među korisnicima takvih letelica Sergej Čemezov, generalni direktor ruskog giganta odbrambene kompanije Rosteh, biznismen Arkadij Rotenberg, dugogodišnji Putinov saradnik i milijarder Igor Kesajev, oligarh koji se bavi proizvodnjom oružja.
Čemezov je bio bliski Putinov saveznik od 1980-ih, kada su zajedno radili kao oficiri KGB-a u tadašnjoj Istočnoj Nemačkoj. Nakon dolaska na vlast, Putin ga je 2007. godine imenovao za najvišeg rukovodioca Rosteha.
Rotenberg, koji je trenirao u istom džudo klubu kao i Putin u Sankt Peterburgu u mladosti, stekao je bogatstvo otkako je ruski predsednik došao na vlast, vodeći banke i građevinske firme koje su dobijale unosne ugovore za izgradnju infrastrukture za vladu. Pod međunarodnim je sankcijama zbog veza sa Putinom otkako je Rusija anektirala Krimsko poluostrvo 2014. godine.
Kesajev je stekao bogatstvo distribucijom duvana i alkohola tokom 1990-ih u Rusiji, a kasnije se proširio na maloprodajne lance prehrambenih proizvoda i industriju oružja. Njegovo bogatstvo se procenjuje na 4,8 milijardi dolara, prema Forbsu. Koristio je dva aviona Bombardier Global kojima je dobio pristup krajem 2022. godine, prema dokumentima Ch-Aviation.
Pre 2022. godine, mnogi ruski oligarsi su se oslanjali na evropske operatere, često u jurisdikcijama sa niskim porezima kao što su Švajcarska, Luksemburg i San Marino, da upravljaju svojim avionima. Nakon invazije, izgubili su pristup tim sporazumima, a u nekim slučajevima i samim avionima.
Putinovi saradnici do aviona dolaze posredstvom mreže kompanija registrovanih u zemljama koje ne primenjuju sankcije prema Rusiji.
Prema pisanju lista, avioni proizvedeni u kompanijama Bombardier i Gulfstream kupuju se preko posrednika, registruju u državama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Omana, Kazahstana i Južne Afrike, a potom stavljaju na raspolaganje ruskim korisnicima.
WSJ navodi da su ruski bogataši od početka rata promenili destinacije za putovanja, pa umesto evropskih letovališta češće posećuju Ujedinjene Arapske Emirate, Tursku i Azerbejdžan.
Stručnjaci za sankcije ocenjuju da pojedini transferi poslovnih aviona mogu predstavljati kršenje ograničenja izvoza u Rusiju, dok predstavnici proizvođača navode da primenjuju programe usklađenosti sa međunarodnim sankcijama i izvoznim kontrolama.
Prema navodima kompanije Ch-Aviation, pojedine evropske firme posluju u "sivoj zoni" tako što avione prodaju trećim stranama koje ih potom preusmeravaju ka Rusiji.
Dokumentacija u koju je Volstrit džornal imao uvid pokazuje da su avioni koje koriste pojedini Putinovi bliski saradnici pre prelaska u rusko vlasništvo bili povezani sa bečkom kompanijom Avcon ili njenim povezanim društvima. Tako je avion koji koristi Čemezov najpre bio registrovan na Bermudima i pod upravljanjem Avcona, da bi kasnije bio preregistrovan u Rusiji preko kompanije Tarp Aviation.
Iz Avcona su saopštili da se grupa striktno pridržava sankcionih propisa Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Kompanija Tarp nije odgovorila na zahtev za komentar. Udeo u obe firme ima i bečka holding kompanija SecuTrust, koja takođe nije komentarisala navode lista.
Nemački stručnjak za sankcije Feliks Helmštedter ocenio je da su kompanije iz Evrope i Severne Amerike obavezne da provere da li njihovi klijenti naknadno preprodaju avione ili delove Rusiji, dodajući da pojedini transferi poslovnih letelica mogu predstavljati kršenje sankcija.
Kompanija Bombardier saopštila je da primenjuje sveobuhvatan program usklađenosti sa sankcijama i izvoznim kontrolama kako bi sprečila nezakonitu prodaju ili servisiranje svojih aviona, dok Gulfstream nije odgovorio na pitanja novinara.
Bivši direktor Kancelarije za kontrolu strane imovine pri američkom Ministarstvu finansija Džon E. Smit ocenio je da je Rusija tokom drugog mandata predsednika Donalda Trampa povećala uvoz zapadne robe, između ostalog i zato što se američka administracija više fokusirala na borbu protiv trgovine narkoticima i Iran nego na sprovođenje sankcija prema Moskvi.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







