Ove tri biljke i danas mnoge podsećaju na detinjstvo i toplinu porodičnog doma
Foto: PixabayMuškatle, aloja i fikus bile su gotovo nezaobilazne biljke u domovima širom nekadašnje Jugoslavije. Naše bake su ih obožavale, pažljivo negovale i godinama čuvale, a njihovi pelceri često su se prenosili od komšinice do komšinice.
Ove tri biljke i danas mnoge podsećaju na detinjstvo i toplinu porodičnog doma.
Gajenje sobnog cveća nekada je bilo mnogo više od ukrašavanja prostora. Saksije sa zelenilom bile su gotovo nezaobilazan detalj svakog lepo uređenog doma, a pojedine biljke postale su pravi simbol jednog vremena.
Jarkocrveni i roze cvetovi muškatli bili su jedan od najprepoznatljivijih prizora na prozorima nekadašnjih domaćinstava. Naše bake posebno su volele ove biljke jer su dugo cvetale, lepo izgledale i nisu zahtevale previše pažnje.
Botanički gledano, biljke koje najčešće nazivamo muškatlama uglavnom su pelargonije. Prepoznatljive su po mesnatim stabljikama, zaobljenim listovima i bogatim cvetovima koji mogu dugo da ukrašavaju terase i prozore.
Njihova velika prednost bila je jednostavno razmnožavanje. Dovoljno je bilo odseći zdravu grančicu, staviti je da se ožili i ubrzo dobiti novu biljku. Tako su muškatle godinama opstajale u porodicama, a jedan pelcer često je završavao kod nekoliko komšinica i rođaka.

Muškatlama najviše odgovara svetlo mesto, gde imaju dovoljno prirodnog osvetljenja. Ne vole da im koren stalno bude u vodi, pa je važno sačekati da se zemlja između zalivanja prosuši. Tokom zime potrebno je smanjiti količinu vode.
Još jedna biljka koju smo gotovo redovno mogli da vidimo u starim kućama bila je aloja. Sa svojim mesnatim, nazubljenim listovima i neobičnim izgledom često je zauzimala posebno mesto u sobama i na terasama.
U mnogim domaćinstvima gajila se drvenasta aloja, poznata kao Aloe arborescens.
Vremenom može da se razvije u veliki, razgranati žbun, zbog čega je često godinama ostajala u istoj saksiji.

Osim dekorativne uloge, aloja je bila poznata i po tome što su se njeni listovi koristili u različitim tradicionalnim kućnim receptima. Ipak, takve nekadašnje navike ne treba mešati sa proverenim medicinskim preporukama.
Jedan od razloga njene dugovečnosti jeste sposobnost da čuva vodu u mesnatim listovima. Zbog toga ne zahteva često zalivanje, a oko matične biljke pojavljuju se mladi izdanci od kojih se mogu dobiti nove biljke.
Aloju treba držati na svetlom mestu, uz rastresitu zemlju koja omogućava oticanje viška vode. Najveća greška je preterano zalivanje, jer višak vlage može da dovede do propadanja korena. Tokom hladnijih meseci zalivanje treba dodatno prorediti.
Dok su muškatle bile zadužene za boje, a aloja za neobičan izgled, fikus je donosio posebnu eleganciju u enterijer. Veliki primerci sa sjajnim, tamnozelenim listovima često su zauzimali najlepše mesto u dnevnoj sobi.
Posebno popularan bio je kaučukovac, odnosno Ficus elastica. Ova biljka mogla je da raste godinama i da vremenom postane pravo malo drvo unutar kuće.
Njena popularnost bila je povezana i sa jednostavnim održavanjem. Nije zahtevala cvetanje da bi izgledala dekorativno, jer su njeni krupni listovi sami po sebi bili dovoljno upečatljivi.
Zanimljivo je da je fikus bio prisutan i u umetničkim prikazima uređenja doma.

Najbolje uspeva na svetlom mestu, ali bez jakog direktnog sunca. Zalivanje treba obavljati kada se površinski sloj zemlje prosuši, a saksija mora imati dobru drenažu.
Takođe, treba ga čuvati od hladne promaje i naglih promena temperature.
Vremenom može značajno da poraste, pa je potrebno obezbediti mu dovoljno prostora.
Iako se međusobno razlikuju po izgledu, muškatle, aloja i fikus imale su nekoliko zajedničkih osobina zbog kojih su postale omiljene u nekadašnjim domaćinstvima.
Možda danas u našim domovima ima mnogo modernijih biljaka, ali muškatle, aloja i fikus za mnoge imaju posebnu sentimentalnu vrednost. Dovoljno je videti crvene cvetove na prozoru ili veliki fikus u uglu sobe pa da se odmah setimo bakine kuće, mirisa domaće kuhinje i vremena kada se svaki pelcer pažljivo čuvao i poklanjao dragim ljudima.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







