Prvorođeno i mlađe dete zapravo nemaju isto detinjstvo
Foto: ShutterstockJedno dete je tiho, oprezno i voli knjige. Drugo je glasno, društveno i ne može mirno da sedi ni pet minuta.
Roditelji se često s pravom pitaju: Kako je moguće da dvoje dece koja odrastaju u istoj porodici mogu biti toliko različita?
Iako braća i sestre dele iste roditelje i često odrastaju pod istim krovom, nauka pokazuje da je svako dete zapravo jedinstvena kombinacija gena, životnih iskustava i trenutnih okolnosti.
Kako genetičari objašnjavaju, biološka braća i sestre u proseku dele tek oko 50 odsto svoje DNK, dok je ostatak potpuno jedinstvena genetska mešavina koja je različita za svako dete.
Mnogi ljudi pogrešno misle da deca istih roditelja nasleđuju potpuno iste gene. U stvarnosti, to uopšte nije istina.
Tokom formiranja jajnih ćelija i spermatozoida, geni se konstantno i nasumično mešaju. Kako objašnjava Biology Insights, hromozomi se pre samog začeća raspoređuju potpuno slučajno, razmenjujući delove genetskog materijala, tako da svako dete dobija unikatnu kombinaciju.
To praktično znači da jedan brat ili sestra može da nasledi više gena povezanih sa društvenošću ili atletskim sposobnostima, dok drugi može naslediti više gena koji utiču na kreativnost, emotivnu osetljivost ili analitičko razmišljanje.
Čak ni ista porodica nije ista za svako deteIako braća i sestre žive u istoj kući, njihova detinjstva nisu nužno ista.

Prvorođeno dete je odrastalo kao jedino dete nekoliko godina i imalo je apsolutnu pažnju, dok je mlađi brat ili sestra od prvog dana morao da deli roditelje sa nekim. Osim toga, roditelji umeju da budu mnogo oprezniji i strožiji kada se rodi prvo dete, dok su sa sledećom decom znatno opušteniji.
Na samu porodičnu dinamiku utiču i selidbe, finansijska situacija, promena poslova roditelja i mnogi drugi životni događaji.
Kako izveštava ScienceInsight, svako dete doživljava porodično okruženje na malo drugačiji način. Događaj koji duboko utiče na jedno dete, može imati mnogo manji ili nikakav uticaj na drugo.
Kako deca odrastaju, uticaji van porodičnog doma postaju sve važniji faktor u razvoju ličnosti.
Jedan brat ili sestra mogu postati strastveni prema sportu zbog dobrog trenera, dok drugi može zavoleti muziku zbog društva iz odeljenja. Mogu pohađati istu školu, ali razviti potpuno različite interese, vrednosti i hobije. Istraživači su otkrili da takozvana "nepodeljena iskustva" imaju ogroman uticaj na razvoj.
To su specifična životna iskustva koja u životu doživi samo jedan brat ili sestra, bez učešća onog drugog. Zato nije neobično da jedna osoba sanja o karijeri doktora, dok druga želi da postane kuvar, sportista ili umetnik.
Pitanje redosleda rođenja dece zanima psihologe već decenijama.
Neka istraživanja pokazuju da su prvorođena deca često nešto odgovornija i više orijentisana na postignuća i uspeh, dok su mlađa deca uglavnom opuštenija ili kreativnija.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da ove nalaze ne treba uzimati kao strogo pravilo, jer individualne karakteristike i trenutne porodične okolnosti imaju mnogo veću težinu.
Ipak, većina roditelja u praksi jasno primećuje da položaj djeteta u porodici i te kako može uticati na njihovo ponašanje i način na koji reaguju na svet oko sebe.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







