Uz jednostavan postupak možete napraviti koristan dodatak zemljištu, bez kompostera i posebne opreme
Foto: ShutterstockOktobar donosi gomile opalog lišća koje mnogi odmah skupljaju i bacaju. Međutim, ono može postati koristan dodatak zemljištu, a za ovaj jednostavan postupak nije vam potreban ni veliki vrt ni klasičan komposter.
Kada lišće počne da prekriva dvorište, staze i travnjak, grabulje postaju jedan od najčešće korišćenih baštenskih alata.
Ali pre nego što sve spakujete za odnošenje, vredi sačuvati barem jednu vreću.
Od opalog lišća može se napraviti takozvani lisni humus, odnosno organski materijal koji nastaje njegovim sporim razlaganjem. Koristi se za poboljšavanje strukture zemljišta, zadržavanje vlage i malčiranje biljaka.
Prema preporukama britanskog Kraljevskog hortikulturnog društva (RHS), ovaj postupak je jednostavan i pogodan čak i za one koji nemaju mnogo prostora.
Za početak prikupite zdravo opalo lišće iz dvorišta. Najbolje je da izbegavate lišće sa izraženim znacima bolesti, kao i ono koje je pomešano sa smećem ili drugim zagađivačima.
Zatim uradite sledeće:
Lišće će se postepeno razlagati zahvaljujući prirodnim procesima, pre svega delovanju gljiva.
Ovde je važno imati realna očekivanja.
Lisni humus ne nastaje za nekoliko dana. Prema RHS-u, usitnjeno lišće može dati upotrebljiv materijal za približno šest do 12 meseci, dok celom lišću često treba znatno duže.
Posle otprilike godinu dana delimično razgrađen materijal može poslužiti kao malč, dok se finiji, potpuno razgrađeni lisni humus obično dobija nakon dužeg perioda, često oko dve godine.
Dakle, ovo je mali posao koji radite sada kako biste kasnije imali koristan materijal za baštu.

Njegova glavna prednost nije u tome što je snažno đubrivo. Lisni humus prvenstveno poboljšava strukturu zemljišta i njegovu sposobnost zadržavanja vode.
Može biti posebno koristan u zemljištu koje se brzo isušuje ili je teško i zbijeno.
Kada sazri, koristi se za malčiranje, poboljšavanje baštenskog zemljišta ili kao sastojak odgovarajućih mešavina za sadnju.
Prema RHS-u, lišće hrasta, bukve i graba pogodno je za pravljenje lisnog humusa.
Deblje i čvršće lišće, poput onog sa kestena, razlaže se sporije, pa je korisno prethodno ga usitniti.
Usitnjavanje može ubrzati proces i pomoći da se lišće ravnomernije razgrađuje.
Ako imate samo malu baštu ili terasu, ovaj postupak možete prilagoditi prostoru kojim raspolažete.
Jedna vreća smeštena na odgovarajuće, zaklonjeno mesto može biti dovoljna za početak. Važno je da sadržaj ima pristup vazduhu, da ostane umereno vlažan i da vreća ne predstavlja smetnju ili opasnost.
Sledeći put kada budete skupljali opalo lišće, razmislite pre nego što ga bacite. Ono što danas izgleda kao običan baštenski otpad, uz malo strpljenja može postati koristan dodatak zemljištu.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







