Psihologija kaže da žene koje ne farbaju sedu kosu ne odustaju, već možda biraju autentičnost umesto odobravanja
Foto: ShutterstockDecenijama je seda kosa nosila određenu društvenu poruku. Mnoge žene, ali i muškarci, naučeni su da je doživljavaju kao nešto što treba sakriti, popraviti ili preokrenuti. Čitave industrije izgrađene su oko ideje da starenje treba da ostane nevidljivo.
Ipak, sve veći broj odraslih donosi drugačiju odluku. Odlažu farbu za kosu i dopuštaju svojoj prirodnoj sedoj kosi da raste. Nekima to može delovati iznenađujuće, dok drugi mogu pretpostaviti da je to znak da im više nije stalo do izgleda, prenosi N1 Sarajevo.
Međutim, psihologija sugeriše nešto sasvim drugačije. Za mnoge ljude ta odluka ima malo veze sa lenjošću ili predajom. Umesto toga, ona često odražava promenu prioriteta, identiteta i samoprihvatanja.
Jedno od najsnažnijih objašnjenja dolazi iz teorije samoodređenja, koju su razvili psiholozi Edvard Desi i Ričard Rajan. Ova teorija ukazuje na to da ljudi psihološki napreduju kada su zadovoljene tri osnovne potrebe:
Autonomija je ovde posebno važna, kako ističe Američko psihološko udruženje. Ona podrazumeva donošenje odluka na osnovu ličnih vrednosti, a ne spoljnog pritiska.
Za mnoge odrasle osobe odluka da ne farbaju sedu kosu postaje čin ličnog izbora. Umesto da se pitaju: "Šta će ljudi misliti?“, počinju da se pitaju: "Šta je ispravno za mene?“ Fokus se sa društvenih očekivanja premešta na lične preferencije.
Drugo objašnjenje dolazi iz teorije samokoncepta, povezane sa psihologom Karlom Rodžersom. Ona sugeriše da se psihološko blagostanje poboljšava kada postoji usklađenost između toga ko su ljudi i kako se predstavljaju svetu. Rodžers je to nazvao kongruencijom.
Kada spoljašnji izgled odgovara unutrašnjem identitetu, ljudi često doživljavaju veći osećaj autentičnosti.
Za pojedince stalno održavanje mlađeg izgleda vremenom postaje emocionalno iscrpljujuće. Prihvatanje sede kose može postati način da se ta napetost smanji. Osoba više ne održava dve verzije sebe, već se jednostavno predstavlja onakvom kakva jeste.

Jedna od najprihvaćenijih teorija u psihologiji starenja jeste teorija socioemocionalne selektivnosti, koju je razvila psihološkinja Laura Karstensen. Ona objašnjava da ljudi, kako stare, često menjaju svoje prioritete, piše Science Direct.
Umesto da teže spoljašnjoj potvrdi, počinju da se usredsređuju na emocionalno značajna iskustva. Energija postaje vrednija, a vreme dragocenije. Mnogi prestaju da ulažu u aktivnosti koje više ne smatraju lično korisnim.
Zbog toga neki ljudi iznenada odluče da prestanu da farbaju kosu nakon decenija u kojima su to činili. To nije pobuna, već promena prioriteta.
Psiholog Leon Festinger razvio je teoriju socijalnog poređenja, koja objašnjava da se ljudi prirodno upoređuju sa drugima. Izgled je jedno od područja u kojima su ta poređenja najizraženija.
Društvene mreže dodatno su pojačale ovu tendenciju. Ljudi su neprestano izloženi pažljivo odabranim prikazima lepote. Poznate ličnosti, influenseri i obrađene fotografije mogu stvoriti nerealna očekivanja o starenju.
Danas sve više javnih ličnosti otvoreno prihvata svoju prirodnu sedu kosu, čime pomažu da se takva odluka normalizuje. Ta vidljivost može da smanji društveni pritisak i podstakne druge da donose odluke u skladu sa sopstvenim vrednostima. Ipak, poređenja i dalje mogu učiniti ovaj proces emocionalno izazovnim.
Psiholozi sve više proučavaju teoriju autentičnosti, koja se odnosi na ponašanje u skladu sa sopstvenim vrednostima i identitetom. Istraživanja su više puta povezala autentičnost sa većim zadovoljstvom životom i boljim emocionalnim blagostanjem.
Autentičnost ne znači odbacivanje rutina nege i lepote. Ona jednostavno znači da ti izbori proizlaze iz lične želje, a ne iz straha.
Neki ljudi zaista uživaju u farbanju kose. Drugi podjednako uživaju u tome da zadrže njenu prirodnu boju. Obe odluke mogu biti psihološki zdrave. Razlika je u motivaciji.
Pitanje nije da li farbate kosu ili ne, već: "Da li to radim zato što želim ili zato što osećam da moram?“
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







