Profesor, koji se decenijama bavi statistikom, pomogao je da razumemo fenomen igre na sreću, te građanima stručno pojasnio koje su im šanse da ubodu lutriju
Foto: ShutterstockPoslednji put loto sedmica izvučena je 1. avgusta prošle godine, u vrednosti od 298.000 evra, a dobitni listić uplaćen je u Beogradu. Premija u narednom loto kolu za loto sedmicu iznosi 4.450.000 evra, a igra se danas, u organizaciji Državne lutrije Srbije.
Izvlačenja u igri "Loto"odvijaju se dva puta nedeljno: utorkom i petkom.
Činjenica da od avgusta prošle godine nije izvučena "sedmica" zagolicala je interesovanje javnosti ovih dana. Ipak, dug vremenski period od izvlačenja prethodne sedmice nije razlog za kovanje teorija zavere oko ove igre na sreću.
Da je u pitanju "čista matematika", za Danas priča Dragan Vukmirović, profesor Fakulteta organizacionih nauka.
Profesor, koji se decenijama bavi statistikom, pomogao je da razumemo fenomen igre na sreću, te građanima stručno pojasnio koje su im šanse da ubodu lutriju.
"Verovatnoća dobitka 'sedmice' u sistemu 7/39 je fiksna i iznosi tačno 1 prema 15.380.937. To što dobitak nije izvučen mesecima nije statistička anomalija, već direktna posledica broja uplaćenih kombinacija", kaže profesor Vukmirović za Danas.
Prema njegovim rečima, u statistici se to posmatra kroz binomnu raspodelu. Ako je broj uplaćenih listića mali u odnosu na ukupan broj mogućih kombinacija (preko 15 miliona), sasvim je prirodno da prođu nedelje, pa i meseci bez pogotka, pojašnjava profesor.
"Loto nema 'pamćenje' – svako izvlačenje je nezavisan događaj. Verovatnoća da se sedmica ne izvuče u jednom kolu izuzetno je visoka (99,9999935%), a kada se ti nezavisni događaji nanižu, dobijamo periode bez glavnog dobitka koji su matematički potpuno očekivani", objašnjava Vukmirović.
Profesora Danas pita i da li je moguće unapred izračunati ili predvideti dobitnu kombinaciju, a on kratko odgovara – ne.
"Loto je igra na sreću zasnovana na principu slučajnosti. Svaka od 15.380.937 kombinacija ima apsolutno identičnu šansu da bude izvučena u svakom kolu. Ne postoje 'vrući' ili 'hladni' brojevi koji povećavaju šansu za dobitak. Jedina strategija koju statistika priznaje nije kako da pobedite, već kako da, ako dobijete, ne delite dobitak", ukazuje Vukmirović.
Naime, profesor objašnjava da ljudi često biraju datume rođenja (brojevi do 31), pa statistički gledano, biranjem brojeva preko 31 ne povećavate šansu za izvlačenje, ali smanjujete šansu da nagradu delite sa velikim brojem ljudi.

Njega smo pitali i da li se statistički može proceniti kada bi u budućnosti sedmica mogla biti izvučena, na šta je odgovorio: "Možemo izračunati očekivanu učestalost na osnovu prosečnog broja uplata, ali ne i tačan datum."
"Što je veći fond dobitka, takozvani 'jackpot', veći je i broj uplata, što automatski povećava verovatnoću da će bar jedan listić 'pokriti' izvučenu kombinaciju. Ipak, to je i dalje igra velikih brojeva, gde zakon verovatnoće vlada na dugi rok, dok je na kratak rok sve prepušteno čistom slučaju", objašnjava Vukmirović.
Dragana Milićević iz Državne lutrije Srbije podseća da interesovanje igrača raste sa porastom premije, a igra Loto iz kola u kolo ima uplaćeno više od pola miliona kombinacija.
"Pored tradicionalne Loto igre, od decembra 2024. imamo i igru Loto 5. Izvlačenja su takođe dva puta nedeljno – ponedeljkom i četvrtkom (TV Prva) – i u njoj je za dobitnu kombinaciju potrebno pogoditi manje brojeva", kaže Milićević.
Upitana koji je najduži period u istoriji ove igre na sreću koji je protekao bez izvlačenja sedmice, ona podseća da je to bilo tokom 2018. godine, tačnije u periodu od 9. januara 2018. do 15. januara 2019.
Tog 15. januara 2019, kaže Milićević, izvučena je sedmica najveće vrednosti u istoriji DLS, u iznosu od 6.054.148 evra, a dobitni listić je uplaćen u Subotici.
"Smatramo da je važno znati da se od svake odigrane igre DLS deo novca uplaćuje u budžet Republike Srbije, kojim se finansiraju: Crveni krst, organizacije osoba sa invaliditetom, ustanove socijalne zaštite i druga udruženja čiji je cilj unapređenje socioekonomskog i društvenog položaja lica u stanju socijalne potrebe, sport i omladina, jedinice lokalne samouprave, a deo sredstava odlazi i na lečenje osoba sa retkim bolestima. Zato sa ponosom kažemo da je naša misija sreća", ukazuje Dragana Milićević.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







