Imate više od 60 godina? Lekari savetuju da izbegavate ovaj doručak

Ključ je u umerenosti

12.09.2025. 10:30
  • Podeli:
shutterstock_ beli luk slanina-679b724b0e4c6.webp Foto: Shutterstock

Mnogi ljudi nakon šezdesete veruju da je prekasno da menjaju dugogodišnje navike, pa čak i one loše, poput svakodnevnog konzumiranja gaziranih pića ili dodavanja soli u gotovo svaki obrok.

Međutim, naučna istraživanja pokazuju da zdravlje može da se poboljša u bilo kojoj životnoj dobi. Na primer, početak redovnog vežbanja nakon 60. godine donosi benefite za mozak, srce i čitav organizam.

Posebno je važno brinuti o zdravlju srca, jer je prosečna starost za prvi srčani udar 65 godina kod muškaraca i 72 kod žena. Lekari naglašavaju da svakodnevne navike mogu da naprave veliku razliku, pa čak i ono što jedemo za doručak.

Zbog toga su kardiolozi upozorili na popularne doručke koji svakodnevno opterećuju srce: kobasice i slaninu.

Prema njihovim rečima, redovno konzumiranje ovih prerađenih mesnih proizvoda negativno utiče na organizam, kako na kratak, tako i na dug rok.

"Ključ je u ravnoteži"

"U kratkom roku, redovno jedenje kobasica ili slanine može da poveća krvni pritisak i nivo holesterola zbog visokog sadržaja natrijuma i zasićenih masti", objašnjava dr Lars Sondergard za Parade.

Dodaje da se pri tome povećava opterećenje srca i krvnih sudova, što otvara put problemima poput povišenog pritiska i loših vrednosti holesterola, često bez ikakvih simptoma.

Kardiološkinja dr Estel Džin naglašava da takav doručak može da izazove upalu u organizmu i podstakne gojenje, a istovremeno uskraćuje unos važnih nutrijenata iz drugih, zdravijih namirnica.

Dugoročno, upozorava kardiološkinja dr Dženifer Vong, rizici postaju ozbiljniji i uključuju srčani udar, moždani udar, zatajenje bubrega i demenciju.

Kardiolozi savetuju da se konzumacija prerađenog mesa svede na minimum, ali upozoravaju i na druge manje poželjne doručke, poput peciva, mafina i krofni, koji su bogati zasićenim mastima i šećerima.

Umesto toga preporučuju namirnice poput grčkog jogurta, belanaca, svežeg sira, dimljenog lososa, tofua i putera od orašastih plodova.

"Ključ je u ravnoteži. Birati proteine koji pogoduju srcu i kombinovati ih sa voćem, povrćem i celovitim žitaricama može doprineti zdravijem načinu života", zaključuje dr Sondergard.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()