Ono što jedete za večeru može odrediti ne samo kvalitet vašeg sna, već i šta ćete izabrati za doručak sledećeg jutra
Foto: ShutterstockTo je zaključak studije Univerziteta u Granadi, objavljene u časopisu European Journal of Nutrition, koja otkriva da poslednji dnevni obrok ima dalekosežnije posledice nego što se mislilo, piše Euronews.
"Večernji obrok utiče na san, a san potom utiče na navike doručkovanja narednog dana”, objašnjavaju istraživači. Studija ukazuje na dvosmernu vezu u kojoj se ishrana i san neprestano međusobno prepliću, umesto da je reč o jednosmernom uticaju, prenosi Index.
Kako bi istražili tu povezanost, naučnici su tokom 14 uzastopnih dana pratili gojazne muškarce i žene u njihovom svakodnevnom okruženju. Učesnici su beležili svoje obroke, sa posebnim naglaskom na večeru i doručak, dok je kvalitet njihovog sna praćen pomoću akcelerometara i uređaja za praćenje sna.
Za razliku od laboratorijskih studija, ovaj pristup omogućio je posmatranje svakodnevnih navika u stvarnom životu. Kako ističu autori, cilj je bio bolje razumeti međusobni uticaj hrane i sna u svakodnevici, gde istovremeno deluje mnoštvo faktora.
Jedan od glavnih zaključaka studije jeste da je nutritivni sastav večere usko povezan sa kvalitetom sna iste noći. Prema istraživačima, obroci bogati kalorijama, mastima, holesterolom, proteinima, alkoholom, crvenim mesom ili prženom hranom povezani su sa lošijim snom.
S druge strane, čini se da određene namirnice podstiču bolji odmor. Večere bogatije ugljenim hidratima, maslinovim uljem i masnom ribom povezane su sa poboljšanim kvalitetom sna. Nalazi sugerišu da "nutritivne komponente večernjeg obroka mogu uticati na različite parametre sna".

Istraživači ipak upozoravaju da je studija bila opservaciona, što znači da ne može dokazati direktnu uzročno-posledičnu vezu.
Ova veza deluje i u suprotnom smeru: čini se da kvalitet sna utiče na to šta će ljudi jesti sledećeg jutra. Istraživači su otkrili da je "lošiji kvalitet sna povezan sa manje zdravim navikama doručkovanja".
Podaci su konkretno ukazali na nekoliko obrazaca. Osobe koje su se kasnije budile bile su sklonije da unose više kalorija za doručak. Isprekidan san bio je povezan sa većim unosom šećera i manjom konzumacijom vlakana, dok je duže trajanje sna bilo povezano sa ukupno zdravijim doručkom.
Ovi nalazi podržavaju ideju da san nije samo posledica ishrane, već može oblikovati i buduće prehrambene izbore.
Prema istraživačima, jedan od najvažnijih doprinosa studije jeste dokaz o tome koliko su hrana i san usko povezani u svakodnevnom životu. Čini se da su večera, san i doručak deo istog ciklusa, gde male promene u jednom području mogu uticati na druga područja.
Iako su efekti zabeleženi u studiji bili relativno skromni, nalazi nude novi uvid u međusobni uticaj svakodnevnih navika. Naučnici veruju da bi to vremenom moglo pomoći u poboljšanju strategija za prevenciju i lečenje gojaznosti, uzimajući u obzir ne samo šta ljudi jedu, već i kada jedu i koliko dobro spavaju.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







