Preuranjeni pubertet sve češći kod devojčica, posebno posle pandemije

Preuranjenim pubertetom smatra se razvoj koji započinje pre osme godine kod devojčica ili pre devete godine kod dečaka

06.12.2025. 12:42
  • Podeli:
tinejdžeri pixabay-664c8e0f809d8.webp Foto: Pixabay

Epidemiološke studije pokazuju da se snižava granica početka puberteta, posebno kod devojčica, a mnoge studije upućuju na to da se taj trend dodatno ubrzao posle pandemije kovida.

Načelnica Zavoda za endokrinologiju i dijabetes, Klinike za pedijatriju KBC Zagreb doc. dr sc. Nevena Krnić rekla je da je trend ranijeg početka puberteta počeo u zapadnim zemljama početkom 2000. a da se potom raširio na sve zemlje sveta.

Preuranjenim pubertetom smatra se razvoj koji započinje pre osme godine kod devojčica ili pre devete godine kod dečaka.

"Normalnim se smatra razvoj sekundarnih polnih odlika poput rasta grudi i pojave dlačica nakon osme godine kod devojčica. Odnosno povećanje polnog organa i razvoj polne dlakavosti posle devete godine kod dečaka. Takođe, normalnim se smatra i pojava prve menstruacije posle desete godine. Sve što se uklapa u te okvire smatra se urednim razvojem", objašnjava Krnić.

Kada dođe do razvoja pre navedenog uzrasta, to se smatra preuranjenim pubertetom i zahteva praćenje. Dečja endokrinološkinja iz Zagreba naglašava da uzroci nisu uvek nužno povezani s bolešću.

"Preuranjeni pubertet se kod najvećeg broja dece ogleda u ranijim početku razvoja polnih obeležja, poput ranog razvoja dojki, ai kod većine dece promene postupno napreduju i menstruacija ne nastupa prerano", objašnjava Krnić.

Dodaje da je dosta studija pokazalo dodatno spuštanje granice početka puberteta posle epidemije kovida.

"Ne zna se da li je to vezano za veći unos hrane, nezdrave obroke ili smanjenu fizičku aktivnost. Međutim, ovih poslednjih pet, šest godina imamo veći broj pregleda nego što smo imali pre 10–15 godina", kazala je doktorka.

Gojaznost kod devojčica ubrzava pubertet

Jedan od ključnih uzroka preuranjenog puberteta je gojaznost, kazala je Krnić i istakla da se to prvenstveno odnosi na devojčice. Objašnjava da se kod dečaka težina ne povezuje u tolikoj meri s ranim početkom puberteta, iako postoje istraživanja koja ukazuju da prekomerna telesna težina može da podstakne raniji pubertet i kod dečaka.

Što se tiče uticaja životne sredine, uključujući zagađeni vazduh, plastiku, hranu, kozmetiku kao moguće uzroke, Krnić kaže da konkretna korelacija nije dokazana. Ali ističe da se niz spojeva povezuje s mogućim štetnim uticajem na reproduktivno zdravlje.

"Međutim, naglo povećanje težine posebno u periodu predškolskog i ranog školskog uzrasta kod devojčica je okidač ranog početka puberteta".

Moguće zdravstvene posledice

Krnić objašnjava da postoji razlika perifernog i centralnog ili pravog puberteta i benignih varijanti. Centralni pubertet vezan je za aktivaciju centara u mozgu koji simuliraju pubertet i događa se uobičajeno pri nastupu puberteta te prati niz fizičkih promena koje se inače događaju u pubertetu.

"Iako kod najvećeg broja dece uzrok ostane nepoznat, kod neke dece se mogu naći i različita patološka stanja poput tumorskih procesa ili genetskih promena", kazala je.

Periferni pubertet je vezan uz lučenje hormona iz nadbubrežnih ili polnih žlezda, bez aktivacije centara u mozgu. "Takvo lučenje hormona može uzrokovati promene koje nalikuju pravom pubertetu, ali mogu izazvati i neke netipične pubertetske promene" objasnila je.

Većina dece koja pokazuju rani razvoj potpuno su zdrava, a dijagnoza se ne može postaviti jednim laboratorijskim nalazom, nego kombinacijom kliničke slike, praćenja brzine rasta, nalaza hormona i procene koštane dobi, uz praćenje kroz određeno vreme.

Cilj je izbeći nepotrebne analize, pa endokrinolog procenjuje toko razvoja i proširuje dijagnostiku samo ako se pojave znaci brze progresije ili sumnje na patološko stanje.

Kod preuranjenog puberteta može doći do ubrzanog koštanog sazrevanja, što na kraju može dovesti do ranijeg prestanka rasta i nižeg rasta nego što je to očekivano s obzirom na genetski potencijal deteta.

Lečenje je potrebno kod pravog preuranjenog puberteta, ako postoji rani početak ili brza progresija. 

"Terapija omogućava da se centri u mozgu koji pokreću pubertet privremeno isključe, a nakon prekida terapije ponovno se aktiviraju i razvoj se nastavlja. Periferni pubertet se ciljano leči zavisno od uzroka, a benigne varijante ne treba lečiti", rekla je.

Dodala je da odluka o lečenju zavisi od individualne procene.

"Ako se, na primer, radi o devojčici ili dečaku predškolskog uzrasta, onda je obrada apsolutno nužna", kazala je Krnić.

U cilju prevencije preuranjenog puberteta, roditeljima se savetuje da paze na zdravu ishranu, održavanje normalne telesne težine i podsticanje deteta na redovne fizičke aktivnosti.

Psihološki učinak 

Preuranjeni pubertet ima i psihosocijalni efekat, a klinička psihološkinja Klinike za pedijatriju KBC Zagreb Ana Bogdanić kaže da je preuranjeni pubertet izazov za mnogu decu i njihove porodice.

"Jedan od prvih znakova preuranjenog puberteta su intenzivne emocionalne reakcije poput naglih promena raspoloženja, razdražljivosti i svadljivosti. To je posledica hormonskih promena za koje dete nema razvijen mehanizam samoregulacije", navodi.

Ističe da je deci od ranog školskog uzrasta izrazito važno da se uklope u vršnjačku grupu i da se ne razlikuju od drugih. "Zato kod njih rani razvoj grudi, dlakavosti i hormonske promene mogu izazvati sram, nelagodu i osećaj izdvojenosti. Deca zbog tih promena mogu biti izložena zadirkivanju, maltretiranju ili neprimerenim komentarima zbog izgleda, što može narušiti njihovo samopouzdanje i sliku o sebi", kaže.

Deca se ponekad doživljavaju starijima nego što jesu, što stvara nesklad u komunikaciji i dodatnu frustraciju. Istraživanja su pokazala da je rani pubertet posebno izazovan za devojčice, dok dečaci mogu kratkoročno da imaju prednosti poput rasta i veće mišićne mase.

"Ali kasnije se i kod njih mogu javiti pojačana anksioznost, sniženo raspoloženje ili nesigurnost, posebno ako posle ranog ubrzanog rasta na kraju ostanu niži od vršnjaka", kaže Bogdanić.

Dodaje da rizik postoji i kod dece koja ulaze u pubertet u očekivanom uzrastu, ali su prva u vršnjačkoj grupi.

"Važno je da roditelji s detetom otvoreno razgovaraju o fizičkim promenama koje se događaju i objasne mu da su one normalne, samo se kod njega javljaju nešto ranije nego kod druge dece", savetuje psihološkinja.

Nagla raspoloženja kod deteta su posledica hormonalnih promena pa je važno prihvatiti emocije, ali i postaviti jasne granice.

"Ako dete pokazuje znakove dugotrajnog povlačenja, sniženog raspoloženja, gubitka interesa ili značajnog pada samopouzdanja, dobro je potražiti savet stručnjaka, dečjeg psihologa ili psihijatra", kaže Bogdanić.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()