Predijabetes se razvija kada je nivo šećera u krvi viši od normalnog, ali još uvek nije dovoljno visok da bi se dijagnostikovao dijabetes tipa 2
Foto: ShutterstockDr Darija Sadovskaja ističe da ova faza može trajati godinama bez očiglednih simptoma, ali postoje suptilne fizičke i bihevioralne promene na koje vredi obratiti pažnju, prenosi Index.hr.
Rano prepoznavanje može napraviti ključnu razliku u prevenciji, piše SheFinds.
Nagomilavanje težine oko stomaka, poznato i kao "visceralna mast“, nije samo estetski problem. Ova vrsta masti je metabolički aktivna i može ometati delovanje insulina u telu, što povećava rizik od insulinske rezistencije - ključne karakteristike predijabetesa.
Čak i vitke osobe mogu imati višak visceralne masti, zbog čega je obim struka važan indikator koji treba pratiti.
Male, meke izrasline boje kože koje se često pojavljuju oko vrata, kapaka ili ispod pazuha mogu biti više od samo kozmetičke smetnje. Njihov izgled je ponekad povezan sa visokim nivoom insulina u krvi, što može podstaći prekomerni rast ćelija kože.
Iako su papilomi česti, povećanje njihovog broja, posebno uz druge simptome, znak je da treba da se konsultujete sa lekarom.
Stanje poznato kao akantoza nigrikans uzrokuje da koža potamni i zadeblja. Ove promene se najčešće javljaju u kožnim naborima, kao što su pazusi, zadnji deo vrata ili prepone, i jak su pokazatelj insulinske rezistencije.
Do toga dolazi zato što višak insulina stimuliše ćelije kože i pigmentaciju, što ove mrlje čini važnim vizuelnim znakom upozorenja.

Ako sve češće posežete za slatkišima ili osećate glad ubrzo nakon jela, vaše telo se možda bori da održi stabilan nivo šećera u krvi. Kada je funkcija insulina oštećena, glukoza teže ulazi u ćelije da bi obezbedila energiju.
Ovo podstiče telo da signalizira potrebu za više hrane, posebno brzih izvora šećera, stvarajući začarani krug koji dugoročno povećava nivo šećera u krvi.
Taj težak, pospan osećaj nakon obroka nije uvek samo rezultat prejedanja. Kod ljudi sa predijabetesom, velike oscilacije šećera u krvi mogu izazvati umor jer telo radi dodatno naporno da bi premestilo višak glukoze u ćelije.
Vremenom, ovaj usporeni odgovor može signalizirati pogoršanje insulinske rezistencije i takođe može doprineti povećanju telesne težine.
Mozak se u velikoj meri oslanja na stalno snabdevanje glukozom da bi optimalno funkcionisao. Kada nivo šećera u krvi brzo raste i pada, to može dovesti do "maglovitosti mozga“ - trenutaka zaboravnosti, loše koncentracije ili problema sa obradom informacija.
Nestabilno snabdevanje glukozom može vremenom oštetiti kognitivne sposobnosti, a dugoročno je povezano sa većim rizikom od demencije i drugih neuroloških stanja.
Dr Sadovskaja napominje da rano prepoznavanje ovih znakova pruža najbolju šansu za preokretanje predijabetesa promenama načina života.
To uključuje uravnoteženu ishranu, redovnu vežbu, upravljanje stresom i rutinske provere šećera u krvi.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







