Evropska komisija predviđa rast privrede Srbije: Plate i potrošnja guraju ekonomiju napred

EK upozorava i na moguće ekonomske rizike

18.11.2026. 20:56
  • Podeli:
Srbija ekonomija dinari bdp Shutterstock-6ad0f0a462ddc.webp Foto: Shutterstock

Evropska komisija očekuje da će privredni rast Srbije ubrzati sa 2,1 odsto u 2025. na 3,3 odsto u 2026. godini, a zatim na 3,8 odsto u 2027, pre nego što uspori na 2,9 odsto u 2028. godini, navodi se u najnovijoj jesenjoj ekonomskoj prognozi Komisije.

Ubrzanje će prvenstveno biti podstaknuto domaćom potrošnjom, rastom zarada i državnim transferima, dok se dodatni doprinos očekuje od specijalizovane izložbe Ekspo 2027. u Beogradu, ističe se u izveštaju.

Srpska privreda je u prvoj polovini 2026. ostvarila realni rast od 3,5 odsto međugodišnje, što je bilo bolje od očekivanja, pre svega zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji.

Na nju su uticali ubrzan rast zarada, povećanje minimalne zarade i socijalnih davanja, kao i širenje kreditiranja stanovništva, koje je dostiglo oko 20 odsto međugodišnje.

Domaćinstva ostaju glavni pokretač rasta

Evropska komisija očekuje da će potrošnja domaćinstava ostati glavni pokretač rasta i u narednom periodu, između ostalog zahvaljujući dodatnim budžetskim transferima od oko milijardu evra, predviđenim rebalansom budžeta usvojenim u septembru.

Komisija upozorava, međutim, da bi snažna domaća tražnja mogla da pojača inflatorne pritiske.

Prosečna inflacija u Srbiji u periodu od januara do avgusta iznosila je 2,7 odsto, ali je u septembru ubrzala na 4,1 odsto, između ostalog zbog efekta niske baze nakon isteka ograničenja trgovačkih marži i viših svetskih cena energenata.

Za celu 2026. godinu prognozira se prosečna inflacija od 3,3 odsto, dok bi u 2027. mogla da dostigne 4,2 odsto, pre nego što uspori na 3,4 odsto u 2028. godini.

Rast nominalnih zarada iznosio je 11 odsto u prvoj polovini 2026. godine, a Evropska komisija očekuje da će plate nastaviti da rastu znatno brže od produktivnosti i tokom 2027. godine.

Na to je, između ostalog, uticalo kumulativno povećanje minimalne zarade od 20 odsto u oktobru 2025. i januaru 2026, dok je za januar 2027. predviđeno novo povećanje od 9,2 odsto.

Raskorak između rasta zarada i produktivnosti

Komisija upozorava da bi dugotrajniji raskorak između rasta zarada i produktivnosti, zajedno sa smanjenjem stranih direktnih investicija od 2025, mogao da oslabi konkurentnost srpske privrede i negativno utiče na izvoz.

Kada je reč o javnim finansijama, budžetski deficit Srbije trebalo bi da dostigne 3,5 odsto BDP-a u 2026. godini, čime bi premašio fiskalnu granicu od tri odsto.

Evropska komisija to povezuje sa predizbornim fiskalnim podsticajima u vrednosti od oko jedan odsto BDP-a, uključujući dodatne transfere stanovništvu, kao i smanjenje akciza na gorivo.

Nakon toga očekuje se postepeno smanjenje deficita, na manje od tri odsto u 2027. i 2,7 odsto BDP-a u 2028. godini.

Javni dug trebalo bi da ostane relativno stabilan, na oko 44 odsto BDP-a tokom celog prognoziranog perioda.

Dodatni rizici

Evropska komisija ukazuje i na rizike koji bi mogli da uspore privredni rast u srednjem roku.

Prema mišljenju Komisije, sadašnji podsticaji domaćoj potrošnji uglavnom su privremenog karaktera, pa bi njihovo povlačenje moglo da dovede do snažnijeg usporavanja tražnje nego što se trenutno očekuje.

Dodatni rizik predstavljaju moguća prekoračenja troškova infrastrukturnih projekata povezanih sa izložbom Ekspo 2027, čija je realizacija vremenski ograničena, napominje EK u izveštaju na svojoj veb stranici.

Komisija, ipak, očekuje da će upravo ova izložba, zajedno sa većom turističkom potrošnjom, dati dodatni podsticaj privredi Srbije tokom naredne godine.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()