Hrana je glavni krivac što je inflacija u junu probila projektovane okvire Narodne banke Srbije, kažu ekonomisti
Šta danas možete da kupite za 1.000 dinara? Svako u prodavnicu ide sa nekim svojim spiskom, ali je on nekako sve kraći. Inflacija je u Srbiji, prema podacima Narodne banke, premašila prognoze. UNA je proveravala zašto je veća od očekivane i šta nas dalje čeka.
U svakom slučaju, kese su sve lakše, novčanici sve prazniji - to je slika koja se neretko primećuje na ulicama. Nema ko se ne žali na visoke cene u prodavnicama.
Naši sugrađani nisu krili da imaju dobra primanja, ali su odlučni u tvrdnjama da im je i to jedva dovoljno da preguraju mesec - govore da im novac uglavnom ide na hranu i ističu da je sve preskupo.
Upravo je znatno skuplja hrana - glavni krivac što je inflacija u junu probila projektovane okvire Narodne banke Srbije, kažu ekonomisti. Uticale su, primećuju, i cene energenata.
"Inflacija je zaključno sa junom mesecom bila 4,6 odsto, dakle,to je međugodišnja inflacija. To je gotovo duplo više nego inflacija u evrozoni, iako treba da budemo iskreni i da kažemo i da je inflacija u evrozoni porasla sa 1,9 na 2 odsto, pre svega zbog rasta cena hrane - 7,6 odsto u globalu, hrana i bezalkoholna pića", kaže ekonomista Goran Radosavljević.
Najviše je poskupelo voće i povrće i to zbog veoma loših poljoprivrednih prinosa. Zato smo do pre mesec dana kilogram trešanja ili kupina plaćali oko 1.000 dinara. A ako danas sa tom novčanicom punimo korpu, šta u nju može da stane.
Naši sagovornici su nabrajali - i to sve uglavnom može da stane na prste jedne ruke - na primer, tri stvari - kilogram mesa, neko povrće i možda neki slatkiš. Neki su nabrajali i četiri - hleb, mleko, jogurt, možda još i žvake, dok je bilo i onih koji su tvrdili da 1.000 dinara, ako imate četvoročlanu porodicu, nije dovoljno ni za doručak.
Iako se možda čini da ne može gore, spisak će u septembru biti još kraći, prognoziraju stručnjaci, jer nam uskoro stiže i poskupljenje struje.
"Kada poskupi struja, proizvođači koji imaju neki dominantan udeo struje u troškovima će to preneti na cenu proizvoda, onda će to preneti dalje u lancu prodaje, preprodaje itd i to će opet da se svali na potrošača koji će, osim direktnog udara, tj.uvećanog računa za struju, imati i taj udar da većinu proizvoda plaća više", rekao je Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva".
Reklo bi se da je sasvim opravdano da se zapitamo šta ćemo i kako ćemo. Država bi, ocenjuju sagovornici UNE, mogla mnogo da uradi da nam jesen lakše padne. Subvencionisane cene goriva zasigurno bi, poručuju, smanjile pritisak na primarnu proizvodnju, a onda i na one koji krajnji proizvod kupuju na rafovima.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







