Vlasnici stanova imaju pravo da provere stanje i promene na računu stambene zajednice
Foto: ShutterstockUpravnik ne može samostalno da raspolaže novcem stambene zajednice, a vlasnici mogu da traže uvid u stanje računa, odluke skupštine i dokumentaciju o radovima.
Svaki mesec stanari uplaćuju novac u rezervni fond zgrade, ali mnogi ne znaju koliko je novca prikupljeno, ko odlučuje o njegovom trošenju i da li mogu da provere gde je završio svaki dinar.
Iako upravnik vodi računa o poslovanju stambene zajednice, rezervni fond nije njegova privatna kasa - vlasnici stanova imaju pravo da vide stanje računa i dokumentaciju koja dokazuje na šta je novac potrošen.
Kontrola, međutim, ne znači samo pogled na izvod iz banke. Da bi se utvrdilo da li je sve urađeno kako treba, potrebno je povezati isplate sa odlukama skupštine stanara, ugovorima, računima i dokazima o izvedenim radovima.
Prema članu 64. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, rezervni fond čine sredstva koja vlasnici izdvajaju za investiciono održavanje zajedničkih delova zgrade.Visinu izdvajanja određuje skupština stambene zajednice, pri čemu iznos ne može biti niži od minimuma koji je propisala lokalna samouprava.
Skupština stambene zajednice odlučuje o programu održavanja, radovima na zajedničkim delovima objekta i usvajanju izveštaja upravnika, pišu nekretnine.rs.
Upravnik je dužan da sprovodi te odluke, organizuje radove, vodi evidenciju prihoda i rashoda i raspolaže sredstvima isključivo u skladu sa odlukama stambene zajednice. Izuzetak predstavljaju hitne intervencije.
Kada postoji neposredna opasnost po ljude, zgradu ili imovinu, troškovi mogu biti plaćeni iz sredstava stambene zajednice bez obzira na prvobitnu namenu. Zbog toga rezervni fond može biti iskorišćen i za neodložne sanacije, ali takva isplata mora biti evidentirana i obrazložena.
Član 65. Zakona propisuje da svaki vlasnik posebnog dela objekta može od upravnika ili profesionalnog upravnika da zahteva elektronski ili drugi uvid u stanje i promene na tekućem računu stambene zajednice. To pravo imaju vlasnici stanova, poslovnih prostora, garaža i drugih posebnih delova objekta.
Zakupac nema automatsko pravo na takav uvid, osim ako za to nije posebno ovlašćen. Zahtev za uvid podnosi se upravniku, a ne direktno banci. Vlasnik koji nije ovlašćen po računu ne može od banke tražiti izvode samo zato što redovno uplaćuje sredstva u rezervni fond. Zato je, kada želite da proverite trošenje novca iz rezervnog fonda, najbolje da zahtev pošaljete upravniku u pisanoj formi.

Sama promena na računu pokazuje da je određeni iznos isplaćen, ali ne objašnjava ko je odobrio posao, šta je tačno ugovoreno i da li su radovi zaista završeni. Za potpunu proveru potrebno je povezati nekoliko dokumenata:
- odluku skupštine stambene zajednice i zapisnik sa glasanja,
- prihvaćenu ponudu ili ugovor sa izvođačem,račun ili fakturu,
- dokaz o plaćanju,dokument o prijemu izvedenih radova.
Kod većih građevinskih radova mogu postojati privremene i okončane situacije, ali one nisu obavezne kod svake manje popravke. Upravnik je dužan da vodi evidenciju prihoda i rashoda i da skupštini dostavi izveštaj koji sadrži ukupne prihode, rashode, realizovane aktivnosti i način utroška sredstava za svaku pojedinačnu aktivnost.
Ako se na računu pojavi isplata za koju ne postoji odgovarajuća odluka ili objašnjenje, skupština stanara može zahtevati kompletnu dokumentaciju.
Često pitanje među stanarima jeste da li upravnik mora da pribavi najmanje tri ponude za svaki posao. Zakon obavezuje profesionalnog upravnika da predlog visine naknade za održavanje zasnuje na najmanje tri prikupljene ponude.
Međutim, to ne znači da su tri ponude obavezne za svaku pojedinačnu popravku u zgradi. Skupština stambene zajednice može dodatno da propiše pravila prema kojima će se za veće radove obavezno pribavljati više ponuda. Na taj način vlasnici lakše mogu da uporede cene i provere način izbora izvođača.
Ukoliko upravnik odbija da dostavi informacije, vlasnik bi zahtev trebalo da pošalje elektronskom poštom ili preporučenim pismom i jasno navede koji period i koja dokumenta traži. Ako upravnik ne odgovori, vlasnik može zahtevati održavanje sednice skupštine stambene zajednice.
Ukoliko upravnik ne zakaže sednicu u roku od deset dana, vlasnik je može sam sazvati, uz obaveštavanje ostalih stanara. Neispunjavanje zakonskih obaveza može se prijaviti lokalnoj komunalnoj inspekciji, koja ima ovlašćenje da pregleda akte, evidencije i drugu dokumentaciju stambene zajednice.
Kod profesionalnog upravnika prijava se može uputiti i organizatoru profesionalnog upravljanja, dok se važenje licence može proveriti preko registra Privredne komore Srbije.
Samo odbijanje da se dostave podaci ne znači automatski da je došlo do pronevere novca. Međutim, ukoliko postoje neobjašnjive isplate, računi za radove koji nisu izvedeni ili odluke koje skupština nikada nije donela, potrebno je sačuvati svu dokumentaciju i potražiti pravni savet.
Skupština stambene zajednice u takvim situacijama može pokrenuti postupak za smenu upravnika. Kontrola trošenja rezervnog fonda počinje jednostavnim poređenjem tri stvari - odluke, isplate i stvarno izvedenog posla. Kada se ta tri podatka poklapaju, vlasnici mogu jasno da prate gde odlazi novac njihove stambene zajednice.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







