Srpska farmaceutska industrija u usponu: Zabeležen najveći rast izvoza u poslednjih pet godina

Uvoz je u prošloj godini porastao za 16 odsto i dostigao 2,6 milijardi evra

22.04.2026. 09:55
  • Podeli:
antibiotik, antibiotici, lek, lekovi - 10 sept 2024 - profimedia-0907754509-66e951c614ed4.webp Foto: Profimedia

Srpska industrija osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata ostvarila je u prošloj godini najveći rast izvoza u poslednjih pet godina od skoro 40 odsto jer je u inostranstvu prodala robe za 613 miliona evra, odnosno za 172 miliona evra više nego u godini ranije.

To je za ovu industrijsku granu značajan rast u jednoj godini, s obzirom na to da podaci nekoliko godina unazad pokazuju znatno skromnija povećanja – u 2024. je iznosilo samo šest miliona evra, u godini pre 65 miliona evra, a u još jednoj godini iza 90 miliona evra, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Ono što, međutim, utiče na to da ovi rezultati padaju pomalo u drugi plan je činjenica da je uvoz takođe prilično porastao – sa oko 1,6 na 1,9 milijardi evra ili skoro za petinu. Zbog toga je deficit u trgovini ovim proizvodima povećan uprkos odličnom izvoznom rezultatu.

Farmaceutska industrija je jedan od strateški važnih sektora u pogledu doprinosa ukupnoj industrijskoj proizvodnji, izvozu i inovacionom potencijalu privrede.

Kao važan deo šireg ekonomskog sistema, delatnosti farmacije i medicine doprinose stabilnosti zdravstvenog sistema, razvoju domaće proizvodnje i jačanju konkurentnosti privrede kroz kontinuirana ulaganja u kvalitet, bezbednost i dostupnost lekova i medicinskih proizvoda.

Šest odsto ukupnog uvoza

Prema podacima Privredne komore Srbije, celokupan izvoz farmaceutskih i medicinskih proizvoda i preparata u 2025. godini dostigao je 925 miliona evra, što predstavlja rast od 30 odsto u odnosu na godinu ranije i dostiže 2,8 odsto ukupnog izvoza. Stopa po kojoj ovaj izvoz raste u poslednjih pet godina iznosi prosečno 19 odsto.

Uvoz je u prošloj godini porastao za 16 odsto i dostigao 2,6 milijardi evra, čineći 6,2 odsto ukupnog uvoza. Prosečan godišnji rast uvoza u istom petogodišnjem periodu iznosi 9,7 odsto.

Iako procentualno izvoz raste brže od uvoza, deficit se produbljuje jer u apsolutnim iznosima uvoz raste mnogo više zbog visoke osnove. Manjak u trgovini farmaceutskim i medicinskim proizvodima dostigao je u 2025. godini 1,6 milijardi evra.

Dve trećine izvoza čine osnovni farmaceutski proizvodi i preparati, jednu petinu medicinski i stomatološki instrumenti i materijali, 12 odsto otpada na parfeme i toaletne preparate, dok skromnih dva odsto čini izvoz elektromedicinske opreme. Slična struktura prisutna je i na uvoznoj strani.

Gde izvozimo, a odakle uvozimo?

Najznačajnija izvozna tržišta su: Nemačka, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Ruska Federacija i privrede regiona, dok se najviše uvozi iz: Mađarske, Nemačke, Švajcarske, Francuske, Slovenije, Belgije, Italije, SAD, Danske i Kine.

Najveća vrednost izvoza farmaceutskih proizvoda u prošloj godini od 156 miliona evra plasirana je u Nemačku, zatim u Crnu Goru 112 miliona evra, dok je u BiH otišlo robe za više od 100 miliona evra. Sledi Slovenija sa 99 miliona evra, Rusija sa 65 miliona evra, u Severnu Makedoniju izvozimo farmaceutske proizvode za 59 miliona evra, u Rumuniju za 33 miliona evra, a u Italiju za 32 miliona evra. Listu deset najvećih izvoznih tržišta zaključuju Albanija sa 20 miliona evra i Francuska sa 17 miliona evra.

Kada je reč o uvozu, najviše kupujemo iz Mađarske – za 308 miliona evra, slede Nemačka sa 295 miliona evra i Švajcarska sa 256 miliona evra. Francuska je sa 193 miliona evra na četvrtom mestu, a zatim su rangirane Slovenija sa 177 miliona evra, Belgija sa 108 miliona evra i Italija sa 106 miliona evra. SAD nam prodaju farmaceutske proizvode za 103 miliona evra. Danska za 100 miliona evra, a Kina za 90 miliona evra.

 

Podaci Makroekonomskih analiza i trendova (MAT) pokazuju da je proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata u prošloj godini bila za 3,1 odsto niža nego u 2024.

U januaru se tendencija smanjenja dodatno produbila padom od 13,4 odsto, dok je februar doneo rast od 9,3 odsto, pa je proizvodnja u prva dva meseca ove godine bila na nivou 98,3 odsto u odnosu na isti period prošle.

Zalihe veće, kao i cene

Poslednji podaci o zalihama pokazuju da su se krajem prošle godine povećale. U novembru 2025. godine u poređenju sa novembrom 2024. zalihe gotovih proizvoda u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i preparata bile su veće za 3,8 odsto. Ukoliko se posmatra novembar 2025. u odnosu na prosek 2024. godine, zalihe su bile veće za 5,6 procenata.

Cene u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata su u prošloj godini povećane za 0,8 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, a rast je nešto ubrzao na samom kraju godine pa je u decembru dostigao 1,1 odsto.

Da je proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata jedan od vitalnijih delova prerađivačke industrije govori i podatak da je u trećem kvartalu 2025. godine registrovano dvocifreno povećanje broja zaposlenih od 10,2 odsto, pa je sektor zapošljavao 5.717 radnika.

U zdravstvenoj delatnosti zabeleženo je ukupno 138.609 zaposlenih, što je za 0,9 odsto više u odnosu na isti kvartal prethodne godine, dok je u delatnosti socijalne zaštite sa smeštajem zaposleno 10.618 ljudi, što je rast od 2,8 odsto. U ukupnoj zaposlenosti broj zaposlenih u farmaceutskoj i medicinskoj delatnosti učestvuje sa 6,7 odsto.

Prosečna zarada isplaćena u oblasti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata bila je za 39,2 odsto veća u odnosu na republički prosek i iznosila je 207.132 dinara. Ostvaren je nominalni rast od 6,7 odsto, a u istom periodu zarade su u navedenoj oblasti realno porasle za 2,5 odsto, prenosi Biznis.rs.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()