Stroži standardi EU za uvoz poljoprivrednih proizvoda: Da li će to biti problem za srpske proizvođače?

Suštinsko pitanje je da li naši proizvođači mogu da budu konkurentni na evropskom tržištu

28.08.2026. 21:34
  • Podeli:
voće šljive-66d9ab48c60a4.webp Foto: TANJUG/ VLADIMIR ŠPORČIĆ

Evropska unija pooštrava pravila za uvoz poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja, što znači da će i srpski proizvođači morati da prate strože standarde – od upotrebe pesticida i sledljivosti do uslova proizvodnje. 

Za jedne je to nova prepreka, za druge šansa da se roba iz Srbije bolje pozicionira na evropskom tržištu.

 

Agroekonomski analitičar Žarko Galetin rekao je za RTS da će fokus biti na načinu proizvodnje, a ne na zdravstvenoj ispravnosti proizvoda, zbog čega bi moglo da dođe i do njihovog poskupljenja.

Galetin je rekao da EU pooštravanjem pravila za uvoz stavlja u ravnopravan položaj svoje proizvođače, koji posluju pod rigidnim i rigoroznim uslovima kako bi proizvod mogao da bude na tržištu, sa proizvođačima iz zemalja koje izvoze robu u Uniju.

"Fokus nije na tome da li je roba zdravstveno ispravna, što se podrazumeva, već na načinu na koji se roba proizvodi. Zemlje izvoznice u EU mogu da ispunjavaju uslove ispravnosti i fitosanitarne zahteve, što se ne dovodi u pitanje, ali je sada akcenat na načinu proizvodnje. To je suštinska promena", kaže Galetin.

Dosledna primena zelene agende

Prema njegovim rečima, iza pooštravanja pravila za uvoz stoji projekat EU, odnosno zelena tranzicija, posebno kada je reč o mleku i mesu – kako se proizvode, da li se štiti životna sredina, a ne samo da li je ispunjen osnovni uslov sanitarnog kvaliteta.

Napominje, takođe, da će stočarstvo imati najveći problem, s obzirom na to da proizvođač u EU ima vrlo stroge standarde u pogledu dobrobiti životinja, odlaganja otpada i emisije gasova, što zahteva ozbiljna ulaganja u infrastrukturu.

"To se može primeniti i u voćarstvu, ali je u stočarstvu za to potrebna ozbiljna infrastruktura kako bi se zadovoljili evropski standardi. To smo sve znali. Reč je o velikom tržištu, oko 50 odsto poljoprivrednih proizvoda izvozimo na to tržište i ne možemo da ga izgubimo zbog naše logike da to neće pogoditi nas", ukazuje Galetin.

Galetin poručuje da je suštinsko pitanje da li naši proizvođači mogu da budu konkurentni i ostvaruju prihode na evropskom tržištu, s obzirom na to da nemaju subvencije poput onih u Uniji, jer će i naši proizvodi, zbog ulaganja u proizvodnju, poskupeti na tom tržištu.

"Evropa vrlo strogo primenjuje standarde u okviru zelene agende i naš će proizvođač na duži rok morati da se upodobi tim pravilima i načinu proizvodnje, što će u krajnjem ishodu imati za posledicu rast cena proizvoda. Prilagođavanje Srbije je na gazdinstvu, a ne kada dođete već na granicu na kontrolni pregled", ukazuje Galetin.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()