Analitičari upozoravaju na ozbiljan problem
Foto: PixabayGlobalnom tržištu bakra preti ozbiljna nestašica u narednim decenijama, koja bi mogla da uspori razvoj električnih automobila, energetskih mreža i drugih tehnologija.
Prema novom izveštaju istraživačke organizacije BlumbergNEF, za otvaranje novih rudnika potrebna su ulaganja od oko 332 milijarde dolara kako bi se ublažio budući nedostatak ove sirovine, prenosi Blic.
Analitičari procenjuju da bi tržište bakra moglo da uđe u deficit već 2028. godine, dok bi do 2050. razlika između ponude i potražnje mogla da dostigne čak 20 miliona tona, odnosno 44 odsto očekivane globalne potražnje.
Prema izveštaju "Transition Metals Outlook 2026", globalna potražnja za bakrom mogla bi da poraste za 61 odsto između 2026. i 2050. godine, na gotovo 46 miliona tona godišnje.
Najveći pritisak dolazi od elektrifikacije saobraćaja, izgradnje elektroenergetskih mreža i širenja industrijske infrastrukture.
Posebno brzo raste potreba za bakrom u električnim vozilima, gde se ovaj metal koristi za motore, baterijske sisteme, električne instalacije i opremu za punjenje.

BlumbergNEF procenjuje da će potrošnja bakra u elektrifikovanom transportu do 2050. porasti za 244 odsto, na 11,4 miliona tona.
Bakar će istovremeno ostati važan za građevinarstvo, industrijsku proizvodnju i potrošačke proizvode.
Iako razvoj veštačke inteligencije i centara za obradu podataka dodatno povećava potražnju, njihov udeo u ukupnoj potrošnji bakra znatno je manji od potreba elektroenergetskih mreža i saobraćaja.
Jedan od najvećih problema jeste činjenica da postojeći rudnici postepeno iscrpljuju kvalitetnija nalazišta, dok se novi projekti razvijaju veoma sporo.
Prema procenama BlumbergNEF-a, od početka razvoja do otvaranja novog rudnika bakra u proseku prođe oko 17 godina.
Zbog toga ni ulaganja od 332 milijarde dolara ne bi mogla odmah da otklone očekivani deficit.
Bez dodatnih investicija, ukupna ponuda bakra mogla bi da se smanji sa oko 30 miliona tona u 2026. na 25,7 miliona tona do 2050. godine.
Istovremeno, slabiji kvalitet rude povećava troškove proizvodnje, dok reciklaža sama po sebi neće biti dovoljna da nadoknadi smanjenje proizvodnje iz rudnika.
Čile bi trebalo da ostane najveći svetski proizvođač bakra, ali se očekuje da njegova proizvodnja padne sa 5,8 miliona tona u 2026. na 4,8 miliona tona do 2050. godine.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







