Previše precizne da bi to bilo puka slučajnost
Foto: Antonio Guillen Fernández / Panthermedia / ProfimediaPrva pomisao većine ljudi je logična i očekivana - pametni telefon nas potajno prisluškuje.
Iako tehnološki giganti poput Gugla i Mete oštro demantuju takve tvrdnje, insistirajući da ne koriste zvučne zapise uživo za ciljano oglašavanje, preciznost ovih reklama često deluje previše tačno da bi bila puka slučajnost.
Šta se zapravo dešava u pozadini naših pametnih uređaja?
Sistemi za oglašavanje danas ne moraju da se oslanjaju na sirovo prisluškivanje mikrofona. Umesto toga koriste napredne prediktivne modele obučene na milionima vaših digitalnih tragova.
Kompanije svakodnevno prikupljaju ogromne količine informacija: vaše upite za pretraživanje, istoriju lokacija, aplikacije koje koristite, pa čak i sekunde koje provedete zadržani na određenoj objavi dok skrolujete.
Na primer, ako ste gledali video-snimke o hrani, pratili određene influensere ili pretraživali recepte, moderni algoritmi mogu statistički da predvide šta ćete sledeće poželeti, čak i pre nego što to izgovorite naglas.
Vaš mozak automatski povezuje reklamu sa nedavnim razgovorom u stvarnom svetu, ali istina je da je algoritam možda već bio spreman da vam je prikaže.
Stručnjaci za sajber-bezbednost objašnjavaju da bi neprekidno snimanje i obrada zvuka za milijarde korisnika širom sveta bila preskupa, pravno rizični i gotovo nemogući za sakriti od regulatornih tela.
Međutim, glasovni asistenti poput Google Assistanta ili Sirija dizajnirani su tako da stalno osluškuju takozvane „reči za buđenje“. Iako nikada nije zvanično dokazano da se ti snimci koriste za plasiranje reklama, sitna slova u uslovima korišćenja često sugerišu da kompanije prikupljaju određene zvučne podatke. Za mnoge korisnike to nije nimalo utešno.

Jedan od najvećih aduta modernog digitalnog marketinga jeste umrežavanje. Ekosistemi prate vaše ponašanje na više uređaja istovremeno - od telefona i laptopa do pametnih televizora.
Sistem ide i korak dalje: povezuje različite uređaje koji koriste istu kućnu mrežu. To znači da se ljudi u istom domaćinstvu grupišu na osnovu sličnih interesovanja.
Ako je vaš partner nakon vašeg razgovora na svom telefonu pretraživao proizvod o kojem ste pričali, velika je verovatnoća da će se ta ista reklama, preko deljene veze, ubrzo pojaviti i na vašem ekranu, piše N1.
Ako vas zabrinjava nivo hiper-ciljanog oglašavanja, stručnjaci savetuju nekoliko praktičnih koraka za smanjenje digitalnog praćenja:
Pregledajte dozvole za mikrofon: Onemogućite pristup mikrofonu svim aplikacijama kojima on nije strogo neophodan za rad.
Isključite istoriju lokacije: Ugasite praćenje lokacije na svojim nalozima gde god je to moguće.
Ograničite personalizaciju: U podešavanjima profila isključite opcije za personalizaciju oglasa.
Digitalna higijena: Redovno brišite kolačiće (cookies), koristite pretraživače usmerene na privatnost i razmislite o korišćenju VPN usluga.
Smanjenje količine podataka koje svakodnevno delite čini prediktivno profilisanje znatno manje preciznim. Bez obzira na to da li nas uređaji zaista slušaju ili samo savršeno predviđaju naše poteze, preuzimanje kontrole nad sopstvenom privatnošću više nije paranoja, već razumna odluka.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







