Nova istraživanja ponovo otvaraju staru misteriju
Foto: PixabayLjudi vekovima tragaju za ostacima Nojeve barke, ali do danas bez uspeha. To, međutim, nije sprečilo novu grupu istraživača da ovog leta ponovo krene u brda istočne Turske u potrazi za tragovima čuvenog broda iz biblijske priče.
Ovoga puta pažnja je usmerena na starog favorita među lovcima na Nojevu barku - neobičnu formaciju u obliku broda poznatu kao Durupinar, koja se nalazi u blizini planine Ararat.
Ipak, nova istraživanja ne znače da je barka pronađena. Naprotiv, ovu lokaciju geolozi već decenijama smatraju prirodnom geološkom formacijom, a ne ostacima drevnog plovila.
Ako biste tražili ostatke praistorijskog broda, vrh planine verovatno ne bi bio prvo mesto koje biste proverili. Ipak, postoji razlog zbog kojeg se upravo ovaj deo istočne Turske toliko dugo povezuje sa potragom za Nojevom barkom.
Prema priči iz Knjige postanja, Bog je poslao katastrofalni potop kako bi kaznio čovečanstvo zbog njegovog nasilja i pokvarenosti. Noju je, prema biblijskom predanju, naredio da napravi ogromnu barku i u njoj spase svoju porodicu i životinje.
U osmom poglavlju Knjige postanja navodi se da se barka, nakon povlačenja vode, zaustavila "na planinama Ararata".
Upravo je ta formulacija vekovima podsticala rasprave o tome na šta se izraz "planine Ararata" zapravo odnosio. Pojedini istoričari i teolozi povezivali su ga sa Urartuom, drevnim nazivom za područje koje se prostiralo na prostoru današnje Jermenije i okolnih krajeva.
Zbog toga je planinski masiv u istočnoj Turskoj, čiji je najviši vrh danas poznat kao Ararat, postao jedno od glavnih mesta za potragu za ostacima Nojeve barke.
Međutim, Durupinar formacija zapravo se nalazi oko 29 kilometara južno od vrha Velikog Ararata i deo je planine Tendurek. Njena ovalna, izdužena forma navodno podseća na pramac ogromnog broda, što je i glavni razlog zbog kojeg je privukla pažnju tragača za barkom.
Ovaj deo istočnog Mediterana privlači istraživače i entuzijaste koji tragaju za Nojevom barkom još od srednjeg veka. Međutim, organizovanije ekspedicije počele su da se pojavljuju tokom poslednjih stotinak godina, a desetine njih istraživale su brda istočne Turske.
U junu 2026. godine na lokaciji Durupinar sprovedeno je novo istraživanje koje je predvodio profesor Cenker Atila sa Odeljenja za arheologiju Univerziteta Sivas Džumhurijet. U projektu je učestvovalo 25 naučnika iz nekoliko zemalja.
Istraživanje je deo saradnje turskih istraživača i američke grupe "Noah's Ark Scan" iz Kalifornije, koja se poslednjih godina fokusirala na neinvazivna istraživanja lokacije, odnosno metode koje ne zahtevaju iskopavanje.
Tim planira da napravi detaljne 2D i 3D modele lokacije i sprovede radarska snimanja podzemlja visoke preciznosti. Istraživanje je završeno 11. septembra, dok bi rezultati trebalo da budu predstavljeni javnosti tokom 2027. godine.
Ipak, još nije poznato da li će rezultati doneti bilo kakve nove dokaze o poreklu formacije.
Ideja da Durupinar predstavlja ostatke Nojeve barke pojavila se tokom 1970-ih, ali je od tada naišla na snažan skepticizam među geolozima i arheolozima.
Geolozi sa Univerziteta Kalifornija Northridž objavili su 1996. godine studiju o ovoj formaciji pod naslovom "Lažna Nojeva barka iz Turske razotkrivena kao uobičajena geološka struktura".
Njihov zaključak bio je da je reč o prirodnoj geološkoj formaciji koja je pogrešno identifikovana kao barka samo zato što svojim oblikom donekle podseća na brod.
Prema njihovom objašnjenju, neobičan izgled formacije mogu da objasne istrošeni vulkanski minerali, izdizanje blata i klizišta.
Zanimljivo je da je jedan od autora te studije, Dejvid Fasold, prvobitno verovao da bi formacija mogla predstavljati ostatke drevnog broda. Nakon što je tokom 1990-ih posetio lokaciju, promenio je mišljenje i zaključio da je reč o obmani.
Skeptični prema savremenim istraživanjima ove lokacije bili su čak i pojedini hrišćanski kreacionistički pokreti koji biblijsku priču o potopu i Nojevoj barci smatraju istorijski doslovnom.
Zato nova istraživanja Durupinar formacije za sada treba posmatrati upravo kao nastavak višedecenijske potrage, a ne kao potvrdu da je Nojeva barka pronađena.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







