Naučnici napravili mapu "skrivenog sveta" Mlečnog puta
Foto: Pixabay/AI generatedAstronomi procenjuju da se u Mlečnom putu krije oko 170 miliona crnih rupa zvezdane mase, pokazuje novo istraživanje zasnovano na kompjuterskim simulacijama naše galaksije. Naučnici veruju da bi ovi rezultati mogli da pomognu u budućem otkrivanju do sada nevidljivih objekata i boljem razumevanju razvoja Mlečnog puta.
Crne rupe su među najtežim objektima za otkrivanje u svemiru jer ne emituju svetlost. Astronomi ih mogu uočiti samo kada gutaju okolni materijal, koji tada emituje snažno zračenje. Zbog toga je njihov tačan broj u našoj galaksiji do sada bio nepoznat.
Tim naučnika, predvođen astrofizičarem Tomom Vogom sa Instituta "Fletiron" u SAD, napravio je detaljnu simulaciju razvoja Mlečnog puta tokom poslednjih 13,6 milijardi godina. Model je obuhvatio nastanak i smrt zvezda, eksplozije supernova i formiranje crnih rupa.
Rezultati pokazuju da je tokom istorije naše galaksije nastalo približno 170 miliona crnih rupa zvezdane mase. U proseku, to znači da se jedna nova crna rupa formirala na svakih 80 godina, mada se najveći broj njih pojavio u periodu kada je stvaranje zvezda bilo mnogo intenzivnije nego danas.
Iako broj zvuči ogroman, crne rupe su raspoređene na ogromnom prostoru, pa su veoma retke u našem neposrednom kosmičkom okruženju. Zbog toga naučnici smatraju da je mala verovatnoća da se neka od njih nalazi u blizini Sunčevog sistema.
Istraživanje je pokazalo i da se crne rupe ne zadržavaju tamo gde nastanu. Prilikom eksplozije supernove često dobijaju snažan "početni udarac" koji ih velikim brzinama izbacuje kroz galaksiju. Zbog toga su danas raspoređene drugačije od zvezda iz kojih su nastale.
Simulacije ukazuju da lakše crne rupe završavaju dalje od ravni Mlečnog puta, jer pri nastanku dobijaju snažnije "udarce", dok masivnije ostaju bliže mestu svog porekla.
Naučnici smatraju da bi buduća posmatranja mogla da potvrde ove rezultate i otkriju kako su nastajale različite crne rupe, ali i da pruže nove informacije o eksplozijama supernova i istoriji razvoja naše galaksije.
Rezultati istraživanja trenutno su u procesu stručne recenzije i objavljeni su na naučnom serveru arXiv.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







