Reč je o procesu koji bi mogao da bude ključan i za održavanje dugoročnih uslova pogodnih za život
Foto: ProfimediaTektonika ploča jedan je od glavnih razloga zbog kojih Zemlja izgleda toliko drugačije od svojih planetarnih suseda. Kretanje ogromnih delova Zemljine kore stvara planinske vence, izaziva zemljotrese, oblikuje okeane i kontinente i tokom geološke istorije doprinosi regulisanju klime i magnetnog polja naše planete.
Ovaj proces mogao bi da bude ključan i za održavanje dugoročnih uslova pogodnih za život, koji su omogućili razvoj složenih organizama. Međutim, pitanje kada je tektonika ploča zapravo počela dugo je predstavljalo misteriju za naučnike.
U novom istraživanju naučnici su analizirali hemijske tragove u više od 1.200 stena i pronašli značajne dokaze koji ukazuju na to kada je došlo do ove velike promene u istoriji Zemlje.
Mnogi naučnici smatraju da tektonika ploča obezbeđuje dugoročnu stabilnost koja našu planetu čini pogodnom za život, za razliku od tektonski uglavnom neaktivnih svetova poput Venere i Marsa.
Međutim, među istraživačima već dugo traje rasprava o tome kada je ovaj proces započeo. Da li tektonika ploča postoji tokom čitave Zemljine istorije, duge približno 4,5 milijardi godina, ili se aktivirala u nekom kasnijem periodu?
Tokom velikog dela svoje rane istorije Zemlja je možda bila pretežno prekrivena okeanima, bez pokretnih ploča čiji sudari danas stvaraju visoke planinske vence.
Ti planinski masivi vremenom podležu eroziji, pri čemu se oslobađaju hranljive materije koje dospevaju u okeane i doprinose razvoju morskog života.
Utvrđivanje početka tektonskih procesa posebno je teško jer sami ti procesi uništavaju dokaze o svojoj prošlosti.
Na mestima gde se tektonske ploče sudaraju, delovi stare Zemljine kore ponovo tonu u plašt, dok se delovi koji se izdižu i stvaraju planine postepeno razgrađuju usled erozije.
Na taj način brišu se geološki zapisi koji bi naučnicima mogli da otkriju šta se događalo pre milijardi godina.
Često jedini preostali dokazi jesu hemijski tragovi sačuvani u drevnim stenama koje su, uprkos svim geološkim promenama, opstale tokom ogromnih vremenskih razdoblja.

Upravo takve tragove istraživači su proučavali u novoj studiji.
Nova kontinentalna kora, odnosno čvrsta podloga na kojoj živimo, ne nastaje uvek neposredno kristalizacijom magme iz Zemljinog plašta.
Često se formira topljenjem starijih stena koje su već bile deo postojeće kore.
Ovaj proces ostavlja trajni hemijski trag u novim stenama, slično genetskom nasleđu koje dete dobija od roditelja.
U pojedinim mineralima, poput feldspata i određenih sulfidnih minerala, takvi hemijski tragovi mogu ostati gotovo nepromenjeni milijardama godina.
Naučnici su analizirali više od 1.200 stena, od kojih su neke sami ispitali, dok su podatke o ostalima prikupili iz ranijih istraživanja.
Uzorci potiču sa drevnih kopnenih masa na području Australije, Afrike, Severne Amerike i Evrope i obuhvataju gotovo četiri milijarde godina Zemljine istorije.
Rezultati su otkrili izuzetno zanimljiv obrazac.
Stene starije od približno 2,5 milijardi godina sadržale su prepoznatljiv hemijski potpis veoma drevne Zemljine kore, za koju se procenjuje da je nastala pre oko četiri milijarde godina.
U geološkim razmerama, to se dogodilo relativno brzo nakon samog formiranja Zemlje.
Taj drevni materijal se tokom više od milijardu godina neprestano topio i ponovo očvršćavao, stvarajući stene slične granitu, od kojih su bili izgrađeni veliki delovi prvih kontinenata.
A onda se, pre približno 2,5 milijardi godina, dogodilo nešto neobično.
Prepoznatljivi hemijski tragovi drevne kore iznenada su nestali.
Istraživači su pregledali stotine mlađih stena, ali ni u jednoj nisu pronašli karakterističan hemijski potpis tih veoma starih delova Zemljine kore.
Ovo otkriće ukazuje na mogućnost da je u tom periodu došlo do temeljne promene načina na koji su nastajali kontinenti.
Pre 2,5 milijardi godina, prema rezultatima istraživanja, isti drevni materijal kontinentalne kore više puta se topio i ponovo učestvovao u stvaranju novih stena, uz veoma mali doprinos drugih izvora.
Nakon toga, način formiranja Zemljine kore počeo je da se menja.
Umesto da nova kora nastaje gotovo isključivo pretapanjem drevnih stena, počela je da se stvara mešanjem starog i novog materijala.
Sličan proces može se posmatrati i danas, na granicama tektonskih ploča, gde vulkani iz Zemljinog plašta izbacuju svež rastopljeni materijal, dok se delovi starije kore istovremeno recikliraju.
Upravo zbog ovog mešanja starih i novih materijala, karakteristični hemijski tragovi najstarije kore prestali su da budu prepoznatljivi.
Naučnici zato smatraju da je promena koja se dogodila pre približno 2,5 milijardi godina možda označila početak tektonike ploča.
Postoje i drugi dokazi da se u tom periodu dogodilo nešto izuzetno značajno.
Zabeležene su promene u hemijskom sastavu stena, kao i u debljini i sastavu Zemljine kore. U istoj geološkoj eri formirao se i prvi superkontinent.
Svi ovi nalazi zajedno ukazuju na veliku prekretnicu u načinu funkcionisanja naše planete, koja je doprinela stvaranju uslova potrebnih za razvoj i napredak života.

Ipak, naučnici još ne znaju šta je tačno pokrenulo tektoniku ploča.
Nova studija pruža dodatni deo slagalice i pomaže da se preciznije odredi period kada je ovaj jedinstveni geološki mehanizam počeo da oblikuje Zemlju.
Istraživači nastavljaju da tragaju za objašnjenjem procesa koji je našu planetu učinio toliko drugačijom od drugih stenovitih planeta Sunčevog sistema.
Tektonika ploča predstavlja proces kretanja velikih, čvrstih delova Zemljine litosfere, koju čine kora i najviši deo plašta.
Ove ploče pomeraju se veoma sporo, najčešće brzinom od nekoliko centimetara godišnje, ali tokom miliona godina njihovo kretanje može potpuno promeniti izgled kontinenata i okeana.
Na mestima gde se ploče sudaraju nastaju planinski venci, poput Himalaja, dok njihovo razmicanje omogućava stvaranje nove okeanske kore. Pomeranja duž granica ploča takođe izazivaju mnoge zemljotrese i vulkanske erupcije.
Ovaj proces ima važnu ulogu i u dugoročnom kruženju ugljenika, čime utiče na klimu i uslove za život na Zemlji.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







