Dete koje zna da prepozna neprihvatljivo ponašanje, lakše će potražiti pomoć
Autor: Marija Milićević
18.11.2026. 20:03
Podeli:
Seksualno zlostavljanje dece neretko se dešava daleko od očiju javnosti, a posledice mogu da obeleže čitav život. Zato zaštita ne sme da počne tek kada se nasilje dogodi, već mnogo ranije.
Kako prevenciju učiniti delom svakodnevnog života dece, porodice i institucija, bila je tema regionalne konferencije "Znanje za sigurno odrastanje", održane povodom Svetskog dana prevencije seksualnog zlostavljanja dece.
Da njihovo telo pripada njima i da niko nema pravo da od njih traži da čuvaju tajne koje ih uznemiravaju - neke su od osnovnih stvari koje deca treba da nauče još u predškolskom uzrastu. Osim učenja o ličnim granicama, edukacija podrazumeva i otvorenu komunikaciju.
„Deca koja ne znaju svoje granice, ne znaju kako da se zaštite, ne znaju da kažu ‘ne‘, oni potencijalno mogu da budu u riziku i da nekako predatori njih prepoznaju i onda da ih targetiraju“, rekla je Jelena Tanasijević sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Jedan od primera dobre prakse dolazi iz Švajcarske, gde se edukacija o privatnosti započinje u porodici, a kasnije nastavlja kroz obrazovni sistem. Takav pristup poslužio je kao osnova za razvoj šire evropske inicijative za unapređenje zaštite dece.
„Uspeli smo da dobijemo Rezoluciju 2533 u Savetu Evrope, koji između ostalog obavezuje države članice da priznaju patnju žrtava, krivično gone počinioce i, što je najvažnije, sprovode programe za prevenciju, praćenje i brzo reagovanje u slučajevima zlostavljanja dece“, istakao je pokretač Justice Initiative Gvido Fluri.
I Srbija ima priliku da takav pristup razvija sistemskim merama. U toku je proces donošenja Programa za prevenciju i zaštitu dece od nasilja za period od 2026. do 2030. godine, koji predviđa jačanje saradnje sektora u zaštiti dece.
„Važno je da postoje i to jeste predviđeno u tom programu- multisektorski mehanizmi poput nekih timova koji će postojati na nivou jedinica lokalnih samouprava, dakle na nivou opština i oni bi mogli da objedine ljude i iz sistema socijalne zaštite i obrazovanja, zdravstva, policije, drugih nekih zainteresovanih strana kako bi se radilo na preventivnim aktivnostima u vrtićima i školama“, smatra Tanasijević.
Dete koje zna da prepozna neprihvatljivo ponašanje, lakše će potražiti pomoć. Zato odgovornost za bezbedno odrastanje dece ne može biti samo na institucijama već i na roditeljima koji u svakodnevnim razgovorima treba da ih uče o granicama, poverenju i pravu da kažu "ne".
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.