Za slavljenje slave najvažnije su četiri stvari - slavski kolač, žito, crno vino i sveća
Foto: ShutterstockTokom novembra i decembra veliki broj ljudi ili slavi slavu ili ide kod nekoga na slavu. Slava je narodni i crkveni običaj koji je za Srbe, pored Vaskrsa i Božića, najvažniji porodični praznik tokom kojeg se proslavlja i obeležava dan određenog svetitelja, koji je zaštitnik porodice.
Najraširenije je mišljenje da obeležavanje krsne slave vodi poreklo iz perioda pre prihvatanja hrišćanstva, a da su ljudi, tokom pokrštavanja krajem 9. veka, umesto paganskog zaštitnika prihvatali hrišćanskog sveca kao zaštitnika porodice kojeg će ubuduće proslavljati.
Recimo, ako je porodica primila hrišćanstvo na dan slave, onda je najstariji član uzimao ime nekog svetitelja na kog je primio hrišćanstvo. Oni koji slave Miholjdan, obeležavaju dan kada je ta porodica primila hrišćansku veru. Zato se i zove krsna slava, jer su članovi te porodice na taj dan kršteni.
Slava se po pravilu prenosi sa kolena na koleno, tačnije sa oca na sina. Kada se sin odseli i osnuje svoju porodicu, on bi odmah trebalo da počne da slavi svoju slavu.
Za slavljenje slave najvažnije su četiri stvari - slavski kolač, žito, crno vino i sveća. Na dan slave, kolač i žito se odnose u crkvu gde se osveštaju i režu, a neke porodice to rade i u kući.
Kada je reč o slavskoj trpezi, ističe se da je u obeležavanju slave suštinski važno podeliti obrok sa svojim bližnjima, a da bi na dan slave sveštenici sa narodom trebalo da traže oproštaj. Takođe, ako je slava mrsna, jede se mrsna hrana, a ako je posna isključivo posna.

Najčešća slava u Srbiji je Sveti Nikola, koja se obeležava 19. decembra. Zašto je to tako teolozi ne mogu da objasne, ali ono što ističu jeste da se Sveti Nikola smatra zaštitnikom dece, putnika, učenih ljudi i mornara. Na Sredozemnom moru je svaki brod imao ikonu Svetog Nikole, a na dan njegove smrti, 19. decembra, po pravilu se nije isplovljavalo u njegovu čast.
Druga najčešća slava koje Srbi slave jeste Đurđevdan ili Sveti Georgije, koji se obeležava 6. maja. Osim kod Srba, Đurđevdan je najpopularnija slava i kod Roma. Đurđevdan je najveća prolećna slava, a nekada se po narodnom običaju vreme računalo od i do Đurđevdana.
Neki od običaja koji se rade na ovaj dan jeste kićenje kuća vrbom i zelenilom, pravljenje venaca i bacanje pruća na kućni krov.
Treća slava po popularnosti je Sveti Arhanđel Mihailo, koji se obeležava 21. novembra. Arhanđel Mihailo je prema hrišćanskom verovanju anđeo koji je predvodio nebeski rat protiv Lucifera i demona. Arhanđel Mihailo je na ikonama predstavljen kao vojvoda koji drži štit i koplje, obično uperen protiv zmaja ili demona.
Kako je prema verovanju bio prvi među sedam anđela koji su se borili protiv Lucifera, Arhanđel Mihailo se smatra zaštitnikom vere i kao sila na zemlji i nebu.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







