Afera "Telekom" ponovo pred sudom
Foto: ReutersMilo Đukanović – bivši crnogorski predsednik, koji je na vlasti kao predsednik i premijer bio duže od tri decenije – saslušan je u podgoričkom Višem sudu u predmetu "Telekom", smatrajući da je reč o pokušaju aktuelne izvršne vlasti da preuzme ingerencije tužilaštva i suda.
Đukanović je rekao i da je reč o "karikaturalnom pokušaju oživljavanja jedne teme" koja je već dobila odgovor, te da se time nanosi "šteta državi i narušava ustavna podela vlasti".
"Ovo što se sada radi je karikaturalni pokušaj oživljavanja jedne teme koja je dobila svoj odgovor i stav državnog tužilaštva, odnosno Specijalnog državnog tužilaštva, na način koji proizvodi osmišljene štete, ruši Ustav i narušava ustavnu podelu vlasti u Crnoj Gori", naveo je Đukanović.
Nakon saslušanja u Višem sudu u Podgorici, u postupku koji se odnosi na privatizaciju Telekoma iz 2005. godine, Đukanović je rekao da ima snažan utisak da je reč o pokušaju zloupotrebe državne institucije i nastavku, kako je naveo, političkog obračuna sa njim i politikom koju je predstavljao.
Pozivu suda se, kako je naveo, odazvao kao odgovoran građanin i da je to njegova standardna praksa u odnosu prema državnim institucijama.
"Odazvao sam se i ovog puta kada imam snažan utisak da je reč o pokušaju zloupotrebe jedne državne institucije, u ovom slučaju suda. Mislim da je reč o politikanskom nastavku jednog politikanskog obračuna sa mnom i sa politikom koja je konstituisala i dugo vodila jednu drugačiju građansku Crnu Goru zasnovanu na evropskim vrednostima", rekao je Đukanović novinarima ispred suda.
Prema njegovom viđenju, postupanje narušava princip podele vlasti i predstavlja pokušaj izvršne vlasti da preuzme ingerencije tužilaštva i suda.
"Gledam na to, moram da vam kažem, onako, više kao na jedno potpuno neozbiljno i neodgovorno političko ponašanje. Govorim o politici jer sam čovek politike i 30 godina sam pokušavao da vodim politiku koja treba da bude u interesu obnove i razvoja Crne Gore kao građanske države, zasnovane na vladavini prava i zasnovane na evropskim standardima. Ovo što se sada događa je sušta suprotnost tome. Ovo je pokušaj revizije svega onoga što je Crna Gora na tom planu do sada napravila“, rekao je Đukanović.
Saslušanja su zatražena zbog sumnji da je tokom privatizacije državne telekomunikacione kompanije isplaćivan milionski mito putem navodno fiktivnih konsultantskih ugovora.
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države preuzeo je krivično gonjenje u ime Crne Gore nakon što je Specijalno državno tužilaštvo prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara.
Specijalno državno tužilaštvo je početkom avgusta 2025. godine zbog zastare odbacilo krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića, njegove sestre Ane i više drugih osoba.
Krivično vanpretresno veće Višeg suda u Podgorici zauzelo je, međutim, stav da u ovom predmetu nije nastupila zastara. Tužilaštvo se potom žalilo Vrhovnom sudu, koji je njihovu žalbu odbacio kao nedozvoljenu, čime je otvoren put za nova saslušanja ključnih aktera više od dve decenije nakon privatizacije državnog telekomunikacionog operatera.
Afera se odnosi na privatizaciju iz 2005. godine, kada je tadašnja državna kompanija prodata Mađar telekomu.
Američki istražni organi utvrdili su da je prilikom prodaje crnogorskog Telekoma plaćeno više od sedam miliona evra mita najmanje dvojici crnogorskih funkcionera i advokatici, sestri tada najvišeg vladinog funkcionera.
U toj formulaciji bila je prepoznata advokat Ana Đukanović, sestra bivšeg predsednika Crne Gore, koja je negirala optužbe i tužila medije koji su je pominjali u tom kontekstu.
Mađar telekom, koji je deo Dojče telekom grupe, u decembru 2011. godine platio je 95 miliona dolara u okviru poravnanja sa američkom Komisijom za hartije od vrednosti i berzu, koja ga je optuživala za podmićivanje zvaničnika u Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori radi dobijanja poslova.
Komisija za hartije od vrednosti SAD pokrenula je 2011. godine postupak protiv čelnika Mađar Telekoma zbog optužbi da su tokom privatizacija u Makedoniji i Crnoj Gori podmićivali zvaničnike.
Prema nalazima SEC-a, mito u slučaju Crne Gore, u iznosu od 7,3 miliona evra, plaćen je preko četiri lažna konsultantska ugovora "preko sestre najvišeg zvaničnika Vlade".
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







