Energetska situacija u Ukrajini već pokazala koliko rat može da pogorša uslove života civila
Foto: REUTERS/Alina SmutkoPoljski politikolog Marek Miškjevič upozorava da bi oštećena energetska infrastruktura i teški zimski uslovi mogli da nateraju nove grupe Ukrajinaca da potraže utočište u susednoj Poljskoj. Koliki bi mogao da bude novi talas, za sada nije poznato.
Energetska situacija u Ukrajini već je pokazala koliko rat može da pogorša uslove života civila.
Prema izveštaju Kancelarije Ujedinjenih nacija za ljudska prava objavljenom u junu 2026, tokom zime 2025/2026. napadi na energetsku infrastrukturu izazivali su dugotrajne prekide struje i grejanja, dok su milioni ljudi povremeno imali električnu energiju samo nekoliko sati dnevno. Oštećenja sistema centralnog grejanja ostavila su stotine hiljada ljudi bez grejanja i tople vode.
Ni predstojeća zima ne dočekuje se bez rizika. UN su u septembru upozorile da se Ukrajina približava petoj zimi od početka ruske invazije, uz nove pritiske na energetsku infrastrukturu.
Plan humanitarnog odgovora za zimu 2026/2027. predviđa podršku za više od 2,1 milion najugroženijih ljudi kojima bi mogli da budu potrebni pomoć, grejanje i pristup osnovnim uslugama.
Poljska je već među glavnim odredištima ukrajinskih izbeglica. Prema najnovijim podacima Evrostata, na kraju avgusta 2026. godine u toj zemlji bilo je 939.395 ljudi iz Ukrajine sa statusom privremene zaštite, što je činilo 21,2 odsto svih korisnika tog statusa u Evropskoj uniji. Više ih je bilo samo u Nemačkoj.
Ipak, brojke pokazuju i da migracioni tokovi nisu jednosmerni: tokom avgusta broj korisnika privremene zaštite u Poljskoj smanjen je za 13.665, odnosno 1,4 odsto u odnosu na jul. Zato se najave o novom masovnom prilivu moraju posmatrati kao procena mogućeg razvoja situacije, a ne kao već potvrđen trend.
Upravo je to razlika na koju ukazuje i politikolog Marek Miškjevič: moguće je da energetska kriza natera dodatni broj Ukrajinaca da tokom zime potraži utočište u Poljskoj, ali to ne mora da znači ponavljanje migracionog talasa iz 2022. godine.
Tada su milioni ljudi napuštali zemlju u prvim mesecima rata, dok bi eventualni novi talas mogao da bude uslovljen konkretnim problemima sa strujom, grejanjem, vodosnabdevanjem i bezbednošću.
Za Poljsku bi veći priliv značio dodatni pritisak na smeštaj, socijalne službe, zdravstvo i lokalne budžete. Istovremeno, za Ukrajince koji bi krenuli na put, odluka o odlasku ne bi bila samo pitanje ekonomske sigurnosti, već i mogućnosti da tokom zime obezbede osnovne uslove za život svojim porodicama.
Koliki bi broj ljudi mogao da krene ka Poljskoj još nije utvrđeno. Na obim eventualnih migracija uticaće stanje energetske infrastrukture, brzina popravki, vremenski uslovi, bezbednosna situacija i sposobnost ukrajinskih vlasti i međunarodnih organizacija da obezbede pomoć stanovništvu.
Zato je upozorenje o mogućem novom talasu migracija pre svega signal da će predstojeća zima biti važan test za Ukrajinu i susedne evropske zemlje. Energetska kriza mogla bi da postane jedan od ključnih faktora koji će odrediti da li će ljudi ostati u svojim domovima ili će ponovo morati da potraže sigurnost van granica zemlje.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







