Za mnoge roditelje, kada uhvate dete u laži, to može delovati kao lična izdaja. Mnogi od nas su odmalena učeni da laž znači nepoštovanje, a da nepoštovanje zaslužuje kaznu.
Foto: ShutterstockProblem sa kaznom je što stvara strah, a strah može dovesti do još više laganja. Setite se poslednjeg puta kada ste vi slagali. Koja emocija vas je tada vodila? Strah, sram, krivica? Ako biste znali da će vaša iskrenost biti prihvaćena sa empatijom umesto ljutnje, da li biste i dalje osećali potrebu da krijete istinu?
Alisa Blesk Kembel je celu svoju karijeru posvetila obrazovanju roditelja i nastavnika o razvoju deteta u ranom uzrastu. Ona sada za CNBC savetuje šta treba roditelji da rade ako uhvate svoju decu u laganju.
"Laganje kod dece je razvojno normalno. Zapravo, to je znak da njihov mozak razvija sposobnost planiranja, rešavanja problema i zamišljanja različitih ishoda. Upravo te veštine pokreću učenje i kreativnost. Istraživači to nazivaju izvršnom funkcijom u akciji."
Drugim rečima, laganje je razvojni korak, a ne moralni neuspeh. Deca mogu lagati iz različitih razloga: da izbegnu kaznu, da se nose sa društvenim stresom, zbog loše kontrole impulsivnosti ili da zaštite svoju nezavisnost, prenosi Zadovoljna.rs.
"Kada razumete ‚zašto‘, možete odgovoriti na potrebu koja stoji iza tog ponašanja, a ne samo na samo ponašanje."
"Kada dete laže, vaš instinkt može biti da ga ispravite, grdite ili kaznite. Umesto toga fokusirajte se na to da iskrenost učinite sigurnom“, kaže Alisa i predlaže sledeće fraze kao primarne:

Svaka od tih rečenica šalje jasnu poruku da je dete sigurno, čak i kada pogreši.
"Uzmimo ovaj primer: devojčica od 12 godina ima telefon koji sme da koristi sat vremena posle škole. Njena mama otkriva da je ona potajno vratila telefon u svoju sobu i lagala o tome. Kada mama mirno pita zašto, devojčica priznaje da je želela da uskladi odeću sa prijateljicom i nije želela da je razočara."
Mama je mogla da se fokusira na kršenje pravila. Umesto toga rekla je: "Hvala ti što si bila iskrena. Razumem te. Sećam se da sam i ja želela da se uklopim sa odećom svojih prijateljica. Pravilo od jednog sata i dalje važi, ali sledeći put samo mi reci. Radije ću ti dati još pet minuta nego da moraš da kriješ istinu."
Odgovarajući povezanošću umesto kontrolom, mama je sačuvala poverenje i naučila ćerku da iskrenost vodi ka razumevanju, a ne kazni.
Čak i u domu u kom vlada poverenje deca će ponekad lagati. To jednostavno znači da još uvek uče.
Da biste ojačali iskrenost kod kuće:
"Što se vaše dete više oseća sigurno sa vama, veća je verovatnoća da će želeti da bude iskreno i da vam se obrati čak i kada je teško."
Dakle, umesto da pitate: "Kako da sprečim svoje dete da laže?“, pitajte: "Od čega moje dete pokušava da se zaštiti ovom laži?“ Odgovarajte sa empatijom. Održavajte vrata za iskrenost otvorenim. Tako se gradi poverenje koje traje.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







