Nestvaran prizor na tromeđi tri države
Foto: PixabayNa tromeđi Venecuele, Brazila i Gvajane uzdiže se Roraima, ogromna planina strmih stena i gotovo potpuno ravnog vrha, kao da ga je neko jednostavno odsekao.
Stara skoro dve milijarde godina, Roraima nije samo geološko čudo i dom neobičnih biljnih i životinjskih vrsta, već i planina dubokog duhovnog značenja, bogatih predanja i večita inspiracija avanturistima i sanjarima.
Postoje mesta na Zemlji koja izgledaju kao da su izašla iz mašte, a Roraima je bez sumnje jedno od njih. Njene gole stene uzdižu se stotinama metara nad okolnim dolinama, dok se ravni vrh često skriva u oblacima. Umesto šiljastog planinskog grebena, ovde se prostire ogromna kamena visoravan, zbog čega Roraima deluje poput džinovske tvrđave usred tropske divljine Južne Amerike, piše Punkufer.
Roraima pripada grupi planina poznatih kao tepui – visoravni sa strmim, gotovo okomitim liticama. Njen neobičan oblik rezultat je dugotrajnih geoloških procesa, tokom kojih su erozija i tropski vremenski uslovi oblikovali drevne stene. Njena najviša tačka, Maverik Rok (Maverick Rock), doseže približno 2.810 metara nadmorske visine.
Stene Roraime stare su oko dve milijarde godina i deo su drevnog Gvajanskog štita, jedne od najstarijih geoloških celina Južne Amerike. Na samoj visoravni nalaze se nestvarne kamene formacije, duboke udubine i prirodni bazeni ispunjeni vodom, dok se preko strmih rubova obrušavaju vodopadi.
Zbog potpune izolovanosti i specifičnih klimatskih uslova, na vrhu su se razvile jedinstvene biljne i životinjske zajednice. Ovde žive vrste koje se ne mogu pronaći nigde drugde na planeti, a među njima je i sićušna crna žaba (Oreophrynella quelchii), koja ne ume da skače niti da pliva. Na Roraimi rastu i biljke mesožderke iz roda Heliamphora, prilagođene životu na tlu siromašnom hranljivim materijama.

Roraima zauzima posebno mesto i u istoriji pustolovne književnosti. Britanski pisac Artur Konan Dojl inspiraciju za čuveni roman "Izgubljeni svet", objavljen 1912. godine, pronašao je upravo u pričama i izveštajima istraživača o ovim izolovanim visoravnima Južne Amerike.
Za autohtone narode ovog područja, plemena Pemon i Makuši, ova planina ima duboko kulturno i duhovno značenje. Za njih ona nije samo prirodna znamenitost, već sveto mesto i deo tradicije i predanja koja se prenose generacijama.

Do vrha Roraime može se stići pešice, ali uspon obično traje nekoliko dana i zahteva izuzetnu fizičku spremnost. Put je veoma zahtevan zbog strmih stena, klizavih staza, čestih kiša i naglih promena vremena. Ipak, one koji uspešno stignu na visoravan dočekuju nestvarni prizori, kamene galerije i oblaci koji se poput vodopada prelivaju preko rubova planine.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







