Evo i zašto je ovo crveni alarm za sve
Foto: PixabayTiho i gotovo neprimetno, među mladima se širi nova vrsta anksioznosti – penijafobija, strah od siromaštva ili od mogućnosti da će u nekom trenutku završiti bez finansijske sigurnosti.
Nekada sporedna tema, danas je sve češće u fokusu stručnjaka, jer posledice ove pojave postaju sve vidljivije.
Iako se termin retko koristi u svakodnevnom govoru, problem je vrlo konkretan: penijafobija je snažan, često parališući strah, koji pogađa već dovoljno opterećene mlade ljude, one koji se suočavaju sa ekonomskom neizvesnošću, društvenim pritiscima i emotivnim opterećenjima.
Ono što je nekada delovalo marginalno, danas se javlja sve češće. Penijafobija može dovesti do dugotrajnog stresa, poremećaja spavanja, problema sa ishranom, pa čak i povlačenja iz društvenog života.
Ovaj fenomen ne može se razumeti bez šireg konteksta. Posle pandemije mnogi mladi su osetili koliko je krhka finansijska sigurnost: gubitak studentskih poslova, muke oko plaćanja kirije, smanjene mogućnosti zapošljavanja… Sve to ostavilo je trag i stvorilo osećaj da stabilnost može nestati preko noći.
Pritisak je i psihološki i kulturološki. Dominantni narativi o „uspehu po svaku cenu“ dodatno podižu tenziju. Dečja psihijatrica Mari-Rouz Moro nedavno je istakla da je „trka za uspehom postala okvir za sve, kao da svaki promašaj ruši smisao celog života“.
Instagram, TikTok i druge platforme dodatno hrane ovu anksioznost. Uglavnom se prikazuju idealizovani životi, perfektni stanovi, luksuzna putovanja, brzi profesionalni usponi. Za mnoge mlade to deluje nedostižno i stvara osećaj da su „iza drugih“ ili da ne napreduju dovoljno brzo.
Kod nekih se taj pritisak pretvara u hroničan strah da će u životu „propasti“ ukoliko ne postignu određeni materijalni standard u kratkom roku. Stalna poređenja, zajedno s pesimizmom o ekonomskoj budućnosti, čine tlo na kojem penijafobija lako raste.

Penijafobija se ne ispoljava uvek dramatično. Ponekad se krije u sitnim navikama: preterano izbegavanje trošenja, rigidna štednja, odbijanje društvenih aktivnosti zbog „nepotrebnih troškova“, osećaj krivice pri svakoj kupovini.
U ozbiljnijim slučajevima javlja se generalizovana anksioznost, depresivne epizode, opsesivne misli i telesni simptomi poput glavobolja, nesanice, iscrpljenosti ili ubrzanog pulsa. Osećaj stalne ugroženosti otežava planiranje budućnosti i narušava svakodnevno funkcionisanje.
Nema jednostavnog rešenja, ali postoje koraci koji mogu pomoći:
Upravljanje mislima i disanjem: vežbe disanja, meditacija i kognitivni rad na preispitivanju negativnih zaključaka pomažu u smanjenju napetosti.
Distanca od poređenja: važno je podsetiti sebe da su društvene mreže često samo idealizovana verzija stvarnosti.
Poštovanje sopstvenog ritma: ne postoji univerzalni tajming za uspeh. Razvoj, učenje i napredak imaju svoj tok.
Stručna pomoć: razgovor sa psihoterapeutom može biti ključan u razumevanju izvora straha i pronalaženju strategija za njegovo ublažavanje.
Uspon penijafobije među mladima nije prolazni trend već upozoravajući znak. On otkriva duboko ukorenjeno nepoverenje u budućnost, strah od gubitka sigurnosti i sve teži teret društvenih očekivanja, prenosi msn.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







