Preterivanje s vitaminima može da optereti organizam i prouzrokuje niz simptoma koje je lako zanemariti
Foto: ShutterstockPrema procenama američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), čak tri od četiri odrasle osobe uzimaju bar jedan dodatak ishrani. Najpopularniji su vitamin D, magnezijum, vitamin B12 i kalcijum, koji se povezuju s jačanjem imuniteta, boljim snom i većim nivoom energije. Dodaci prehrani mogu da budu korisni, ali više ne znači uvek i bolje.
Preterivanje s vitaminima može da optereti organizam i prouzrokuje niz simptoma koje je lako zanemariti. Ovo su najčešći znaci da možda uzimate previše vitamina.
Iako nedostatak vitamina može da izazove umor, isti simptom može da se javi i kod preteranog unosa. Preporučena dnevna doza vitamina D iznosi 600 do 800 IU, dok se gornjom granicom smatra oko 4000 IU.
Nadutost, dijareja i gasovi često su povezani s preteranim unosom magnezijuma i vitamina C. Organizam ne može da apsorbuje velike količine, višak ostaje u sistemu za varenje i privlači vodu u creva, što izaziva dijareju. Vitamin C u velikim dozama može takođe da izazove žgaravicu, grčeve i mučninu jer nadražuje sluznicu želuca.

Previsoke doze vitamina E, B6 ili gvožđa mogu da utiču na nervni sistem. Vitamin E može da ometa zgrušavanje krvi, što može da izazove glavobolju. Gvožđe može da se nakuplja u mozgu i podstakne migrene, dok vitamin B6 u većim količinama može oštetiti nerve. Posebno je zabrinjavajuće što se to oštećenje ponekad ne povlači ni nakon prestanka uzimanja.
Prekomeran unos vitamina D, kalcijuma ili magnezijuma može da poremeti rad srca. Povišen nivo kalcijuma u krvi može da utiče na električne impulse koji regulišu srčani ritam, što može izazvati aritmije ili osećaj ubrzanog rada srca.
Jedan od najuočljivijih znakova viška vitamina je promena boje kože. Prekomeran unos vitamina A ili beta karotena može da prouzrokuje žućkasto-narandžastu boju kože (karotenodermija), naročito na dlanovima i stopalima. Ovo stanje je bezopasno i nestaje smanjenjem unosa. Međutim, žutilo kože praćeno žutilom beonjača može da ukazuje na ozbiljniji problem s jetrom i zahteva lekarsku pomoć. Višak vitamina A takođe može da izazove isušivanje kožu, perutanje i opadanje kose.
Iako neki dodaci, poput magnezijuma, poboljšavaju san, drugi ga mogu narušiti. Vitamini B grupe, naročito B12 i B6, mogu da smanje nivo melatonina (hormona sna), da povećaju energiju i budnost, da budu uzrok živopisnih snova. I velike doze vitamina C mogu delovati kao stimulans i prouzrokovati nemir.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







