Neredovno vreme odlaska na spavanje, san kraći od osam sati, izloženost ekranima, kao obroci posle 21 čas mogu povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara
Foto: ShutterstockIako san možda ne spada u klasične kardio treninge, stručnjaci ističu da je presudan za očuvanje kardiovaskularnog sistema. Nedavno istraživanje finskih naučnika pokazalo je da vreme odlaska na spavanje može biti presudna granica između visokog i zanemarljivog rizika od srčanog ili moždanog udara.
Tokom desetogodišnjeg praćenja navika više od 3.000 sredovečnih Finaca uz pomoć nosivih uređaja, istraživači su otkrili da dosledan odlazak u krevet u isto vreme svake večeri može drastično da smanji opasnost od srčanih oboljenja, čak i u slučajevima kada kvalitet i dužina sna nisu idealni. S obzirom na to da su bolesti srca vodeći uzrok smrtnosti u svetu, stručnjaci neprestano naglašavaju važnost jednostavnih životnih promena koje mogu spasiti život, piše New York Post.
Naučni tim je utvrdio da tri faktora kroje naš rizik: vreme zaspivanja, vreme buđenja i takozvana središnja tačka sna (trenutak na pola puta između odlaska u krevet i buđenja).
Osobe koje često menjaju vreme odlaska na počinak mogu imati i do dvostruko veći rizik od ozbiljnih srčanih problema u poređenju sa onima koji se drže stroge rutine.

Kod ispitivanih čiji je san trajao kraće od osam sati, neredovno vreme odlaska u krevet predstavljalo je ogroman faktor rizika. Sa druge strane, spavanje duže od osam sati pokazalo se kao prirodna zaštita za srce, bez obzira na to da li se odlazi na spavanje u isto vreme svake večeri (mada previše sna može nositi druge rizike, poput sklonosti ka dijabetesu).
Moderne navike poput gledanja u ekrane ili boravka pod jakim uličnim svetlom neposredno pred spavanje mogu povećati rizik od srčanog udara za čak 47 odsto.

Opsežna studija sprovedena na preko 100.000 odraslih otkrila je da unošenje poslednjeg obroka posle 21 čas uveče uvećava rizik od cerebrovaskularnih oboljenja, uključujući moždani udar, za 28 odsto.
Naš 24-časovni cirkadijalni ritam ima ključnu ulogu u regulaciji hormona, a lekari objašnjavaju da i srce i krvni sudovi poseduju sopstvene "unutrašnje satove". Kada se ova ravnoteža naruši neredovnim spavanjem, dolazi do skoka krvnog pritiska, rasta nivoa kortizola (hormona stresa) i povećanja vrednosti C-reaktivnog proteina koji ukazuje na upale u krvnim sudovima. Varijacije u vremenu odlaska na počinak zapravo remete ovaj unutrašnji ritam i uskraćuju srcu preko potreban noćni oporavak.
Istraživanje je takođe pokazalo da vreme buđenja samo po sebi nije imalo presudan uticaj na zdravlje srca u ovoj grupi, mada kardiolozi upozoravaju da buđenje uz nagle i glasne tonove alarma dodatno diže pritisak i stres. Pored toga, hronični stres, preobimno radno opterećenje i sagorevanje na poslu podjednako unižavaju kvalitet sna i ugrožavaju kardiovaskularni sistem.
Zbog sve gomile dokaza o važnosti odmora, Američko udruženje za srce zvanično je uvrstilo uredan san u svoj program "Life's Essential 8", postavivši ga rame uz rame sa pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću i izbegavanjem nikotina.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







