Nedavna studija Američkog udruženja za srce sugeriše da lagana konzumacija alkohola ne predstavlja rizik za koronarne bolesti, moždani udar ili srčanu insuficijenciju
Foto: PixabaySa početkom praznične sezone neizbežno je razmišljati o čaši šampanjca za doček Nove godine, kuvanom vinu za zagrevanje na božićnim vašarima ili krigli piva za nazdravljanje sa starim prijateljima.
Međutim, uvek ostaje pitanje: koliko bi trebalo da pijemo? I da li je povremeno piće štetno za naše zdravlje?
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da, kada je reč o alkoholu, ne postoji bezbedan nivo konzumacije.
Zdravstvena agencija je alkohol klasifikovala kao kancerogen grupe 1 – grupe najvišeg rizika – u kojoj se nalaze i azbest, zračenje i duvan.
Evropska unija (EU) je podregion sa najvećom konzumacijom alkohola u svetu, a ujedno i region u kome je rak postao vodeći uzrok smrti, navodi WHO.
Godine 2023. prosečna godišnja konzumacija alkohola po stanovniku u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iznosila je 8,5 litara čistog alkohola.

Letonija, Portugal i Rumunija konzumirale su više od 11,5 litara godišnje, a gotovo trećina zemalja zabeležila je potrošnju od 10 litara ili više po stanovniku, prenosi Euronews.
"Evropski region WHO-a ne može sebi da priušti iluziju da je konzumacija alkohola bezopasna", izjavio je Gundo Vajler, direktor za prevenciju i promociju zdravlja u WHO-u.
Međutim, ne slažu se svi stručnjaci sa tim procenama.
Nedavna studija Američkog udruženja za srce (AHA) sugeriše da lagana konzumacija alkohola ne predstavlja rizik za koronarne bolesti, moždani udar ili srčanu insuficijenciju. Štaviše, navodi se da male količine alkohola mogu smanjiti rizik od koronarne bolesti srca.
Ipak, Američko udruženje naglašava: "Ako ne pijete alkohol, nemojte početi. Ako odlučite da pijete, ograničite unos."
Organizacija dodaje da, iako neka istraživanja ukazuju na neutralan ili čak smanjen rizik od srčanih bolesti i moždanog udara kod umerene konzumacije, ukupni dokazi ne potvrđuju koristi za opštu populaciju, prenosi N1 Zagreb.
"Zapravo, kod nekih ljudi čak jedno do dva pića dnevno mogu povisiti krvni pritisak", zaključuje AHA, uz napomenu da ne savetuje nikome konzumaciju alkohola radi zdravstvenih koristi.
Iako se stručnjaci slažu da prekomerno pijenje šteti organizmu, ne slažu se oko toga koja se količina, ako je uopšte ima, može smatrati "niskorizičnom".
Irska zdravstvena služba (HSE) u svojim smernicama navodi da žene ne bi trebalo da piju više od 11 standardnih pića nedeljno, a muškarci više od 17.
Standardno piće se definiše kao ono koje sadrži 10 grama čistog alkohola. To može biti čaša vina od 100 ml ili pola čaše jabukovače ili piva.
Irsko telo preporučuje rasporediti pića tokom nedelje, imati najmanje dva do tri dana bez alkohola nedeljno i izbegavati više od šest pića u jednoj prilici.
Estonija i Poljska postavljaju granicu na 40 grama alkohola dnevno za muškarce – što odgovara četiri mala piva – i 20 grama za žene.
Špansko ministarstvo zdravlja je opreznije i preporučuje najviše 10 grama alkohola dnevno za žene, što odgovara jednom "šotu", pola čaše vina ili malom pivu. Za muškarce je dozvoljena dvostruko veća količina.
Letonija i Litvanija idu još dalje i savetuju potpuno izbegavanje konzumacije alkohola.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







