Preti nam nova zdravstvena kriza: SZO upozorava na milione mogućih žrtava

Šef odeljenja za rezistenciju na antibiotike ističe da je pretnja ogromna

20.11.2026. 13:59
  • Podeli:
pandemija, zaraza, virus - shutterstock-65ae4bf80d451.webp Foto: Shutterstock

Kad antibiotici prestanu da deluju i najmanja infekcija može biti fatalna. Svetska zdravstvena organizacija predviđa milione smrtnih slučajeva u idućih 25 godina. Ima li pomoći u borbi protiv rezistencije na antibiotike?

"Pretnja je ogromna", kaže Žan Pjer Njemazi, šef odeljenja za rezistenciju na antibiotike, govoreći tokom virtuelne konferencije za novinare koju je organizovala Svetska zdravstvena organizacija (SZO). "Očekuje se da će u narednih 25 godina doći do 39 miliona smrtnih slučajeva kao direktne posledice rezistencije na antibiotike."

Njemazi ističe da su države-članice SZO postavile jasan cilj: smanjenje stope smrtnosti uzrokovane rezistencijom na antibiotike za deset procenata do 2030. godine. Međutim, on dodaje: "Kada sagledamo trenutne trendove, ulaganja i mere, ne čini se da smo na pravom putu."

Bez antibiotika, savremena medicina ne bi postojala

Svet u kojem antibiotici više ne deluju bio bi povratak u vreme kada su čak i najbezazlenije infekcije predstavljale opasnost po život, objašnjava Džan Imirzalioglu, profesor i direktor Instituta za medicinsku mikrobiologiju na Univerzitetu "Justus Libig" u Gisenu.

"Ako bi antibiotici prestali da deluju, savremena medicina – onakva kakvu danas poznajemo, jednostavno više ne bi bila moguća."

Imirzalioglu je stručnjak ne samo za rezistenciju na antibiotike, već i za pristup "Jedno zdravlje" (One Health) – koncept koji su 2004. godine usvojili stručnjaci iz oblasti medicine ljudi, veterinarske medicine i zaštite prirode. Taj pristup polazi od pretpostavke da su zdravlje ljudi, životinja i životne sredine neraskidivo povezani.

Uostalom, antibiotici i mikroorganizmi otporni na njih nisu problem ograničen samo na bolnice. Oni se nalaze na farmama, u proizvodima životinjskog porekla, otpadnim vodama i đubrivu – a samim tim i na biljkama. "Pristup 'Jedno zdravlje' nastoji da sve to uzme u obzir", kaže Imirzalioglu.

U kliničkoj praksi i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, to znači da se antibiotici moraju koristiti što je moguće štedljivije i preciznije. U tom cilju, istraživanja su usmerena na razvoj boljih i bržih dijagnostičkih metoda. U Nemačkoj se antibiotici često prepisuju za infekcije respiratornog ili urinarnog trakta, napominje Imirzalioglu. Međutim, antibiotici deluju samo protiv bakterija; ako je infekcija izazvana virusom, oni su beskorisni.

Bez obzira na to, svaka primena antibiotika ima posledice: ona oštećuje naš crevni mikrobiom – složen ekosistem koji čine milijarde mikroorganizama, prvenstveno bakterija, a koji su neophodni za varenje, metabolizam i imuni sistem. "Kada oštetimo te (bakterije), otporni patogeni se mogu proširiti i zauzeti njihovo mesto", objašnjava Imirzalioglu.

Još jedan problem, dodaje ona, jeste to što se razmnožavanje otpornih patogena u crevima često odvija neprimećeno, jer se najčešće dešava bez ikakvih simptoma.

Kao rezultat toga, pojedinci postaju "nosioci otpornih patogena, koje zatim ispuštaju nazad u svoju okolinu".

Na taj način, otporni patogeni mogu dospeti iz bolnica, putem toaleta i lavaboa u otpadne vode, a odatle stići do Baltičkog mora, gde ih unose divlje ptice. Taj put kretanja otkrila je Katarina Šaufler, veterinarka i mikrobiološkinja sa Helmholc-instituta za "Jedno zdravlje" (HIOH), u okviru jednog istraživanja.

Antibiotici u stočarstvu: Intenzivni uzgoj pogoršava problem rezistencije

Antibiotici se već dugo intenzivno koriste ne samo kod ljudi, već je i njihova prekomerna upotreba u veterinarskoj medicini dovela do situacije u kojoj danas postoji otpornost na gotovo sve dostupne antibiotike, kaže Šaufler.

Godine 2006. stupila je na snagu zabrana upotrebe antibiotika kao stimulatora rasta u stočnoj hrani na nivou cele Evropske unije. Od tada, antibiotici se smeju koristiti samo kada je životinji potrebno lečenje.

Problem je u tome što intenzivni uzgoj životinja čini medicinsku upotrebu antibiotika stalnom neophodnošću. Sama činjenica da životinje žive zajedno u izuzetno skučenim prostorima dovodi do brzog širenja infekcija.

Nedostatak prostora i dosada dovode do toga da životinje povređuju jedna drugu – i to u okruženju koje je već obeleženo "visokim bakterijskim pritiskom", kako to opisuje Katarina Šaufler.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()