Sam miris kafe mogao bi da utiče na raspoloženje i aktivnost mozga

Nova studija pokazala je da bi već sam miris kafe mogao da utiče na mozak i pre prvog gutljaja

19.09.2026. 10:57
  • Podeli:
shutterstock_2737896101 jutro kafa miris kafe kuhinja  uživanje odmor slobodan dan-6aae49a50a7db.webp Foto: Shutterstock

Polubudni ulazite u kuhinju i počinjete da kuvate kafu. Pre nego što ste popili i prvi gutljaj, aroma ispuni prostoriju. Jutro odjednom deluje podnošljivije.

Ali šta se upravo dogodilo?

Kofein još nije dospeo u vaš krvotok. Kafa vam nije ni dotakla usne. Ipak, vaš mozak možda već reaguje.

Može li sam miris kafe da promeni način na koji se osećamo?

Prethodne studije povezivale su aromu kafe sa promenama raspoloženja, pamćenja, stresa i moždane aktivnosti.

Međutim, te reakcije uglavnom su proučavane odvojeno, pa je jedno pitanje ostalo bez odgovora: kada kafa promeni način na koji se neko oseća, da li mozak i telo reaguju zajedno?

Istraživači sa Farmaceutskog univerziteta Šova u Japanu proučavali su upravo taj trenutak. U njihovoj studiji, objavljenoj u časopisu Nutrients, učestvovalo je 20 studenata uzrasta od 20 do 29 godina.

Pratili su raspoloženje, moždane talase, puls i varijabilnost srčanog ritma dok su ispitanici sedeli pored sveže skuvane kafe, ali je nisu pili.

U roku od pet minuta učesnici su prijavili manje negativnih osećanja, a zabeležena je i promena EEG indeksa povezanog sa opuštanjem. Njihovo srce, međutim, nije pokazalo promene.

Istraživači su skuvali 20 grama mlevene kafe sa 400 mililitara vode zagrejane na 85 stepeni Celzijusa. Napitak su stavili u staklenu posudu udaljenu oko 50 centimetara od svakog učesnika.

Ispitanici su sedeli i normalno disali dok se aroma širila prostorijom.

Pre i posle ove pauze uz miris kafe, učesnici su popunjavali upitnik kojim su procenjivani napetost i anksioznost, depresija i potištenost, bes i neprijateljstvo, energičnost, umor i zbunjenost.

Aktivnost mozga i puls beleženi su pomoću prenosive trake za glavu, dok je varijabilnost srčanog ritma merena posebnim nosivim uređajem.

Posle pet minuta provedenih uz aromu kafe, ukupni rezultati koji su pokazivali poremećaje raspoloženja kod učesnika bili su niži.

Prijavili su manje umora, napetosti i anksioznosti, zbunjenosti, depresije i potištenosti. Nakon prilagođavanja rezultata zbog višestrukih statističkih poređenja, smanjenja umora, napetosti i anksioznosti, zbunjenosti, depresije i potištenosti ostala su statistički značajna.

Međutim, nivo energičnosti nije se značajno povećao. Čini se da aroma nije bila povezana sa naglim naletom energije, već pre sa ublažavanjem negativnih osećanja.

Istraživači su otkrili i povećanje EEG „indeksa opuštenosti“, izračunatog na osnovu relativnog udela alfa, beta i teta moždanih talasa.

To bi moglo da zvuči kao da su se mozgovi učesnika opustili već pri prvom mirisu kafe. Međutim, rezultat treba tumačiti sa oprezom.

Iako je standardizovana veličina efekta bila velika, apsolutno povećanje bilo je skromno. Naučnici takođe ne znaju da li promena ove veličine predstavlja fiziološki značajno opuštanje.

Nalaz, dakle, pokazuje promenu izračunatog EEG indeksa, a ne dokaz da aroma kafe opušta mozak.

Srce se, s druge strane, nije pridružilo ovoj „pauzi za kafu“. Ni puls ni varijabilnost srčanog ritma nisu se značajno promenili.

Učesnici koji su prijavili najveće poboljšanje raspoloženja nisu nužno imali i najveće promene na EEG-u. Na individualnom nivou, promene raspoloženja, moždane aktivnosti, pulsa i varijabilnosti srčanog ritma nisu bile značajno povezane.

To pomaže da se odgovori na prvobitno pitanje istraživača. Raspoloženje i EEG aktivnost mogu da se promene na nivou grupe, a da pritom ne predstavljaju jednu koordinisanu reakciju organizma.

Nije teško zamisliti zašto bi kafa mogla da utiče na to kako se osećamo.

Naše čulo mirisa usko je povezano sa sistemima u mozgu koji učestvuju u emocijama i pamćenju. Poznati miris može da prizove osobu, mesto ili osećanje pre nego što ga svesno prepoznamo.

Kafa sa sobom nosi brojne asocijacije. Njena aroma može da označava jutro, toplinu, pauzu od posla, razgovor sa prijateljem ili obećanje kofeina.

Odvojena studija iz 2018. godine pokazala je da su ljudi bolje rešavali analitičke zadatke kada su bili izloženi mirisu nalik kafi. Miris je povećao njihova očekivanja da će dobro obaviti zadatak, što ukazuje na to da bi naučene asocijacije ili efekat sličan placebu mogli da imaju određenu ulogu.

Tu dolazimo do najvećeg ograničenja nove studije: nije postojala kontrolna grupa.

Istraživači nisu uporedili aromu kafe sa prostorijom bez mirisa, nekim drugim mirisom ili placebom. Zbog toga ne mogu da utvrde da li je upravo kafa izazvala zabeležene promene.

Pet minuta mirnog odmora moglo je samo po sebi da poboljša raspoloženje učesnika. Takođe su možda postali opušteniji u laboratoriji ili su očekivali da će se zbog mirisa kafe osećati bolje.

Istraživači nisu sistematski procenjivali koliko često ispitanici piju kafu, da li je vole, koliko im je poznata njena aroma niti kakva im je sposobnost čula mirisa.

Uzorak je bio mali i ograničen na mlade studente. Koncentracija arome i uslovi u okruženju nisu sistematski praćeni, a snimanja su obavljena EEG uređajem namenjenim širokoj potrošnji.

Veća randomizovana studija mogla bi da uporedi kafu i sa uslovima bez mirisa i sa nekim drugim poznatim mirisom, uz istovremeno praćenje navika ispitanika u vezi sa kafom, njihovih sklonosti i očekivanja.

Do tada, nema razloga da jutarnju šoljicu kafe zamenite petominutnim mirisanjem napitka u nadi da će vam biti bolje.

Ali sledeći put kada vam kafa popravi dan još pre prvog gutljaja, možda vredi zapitati se da li je vaš mozak već otišao na pauzu za kafu.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()