Usamljenost menja mozak i povećava želju za alkoholom? Naučnici otkrili iznenađujući mehanizam

Istraživanje je sprovedeno na miševima

27.08.2026. 15:40
  • Podeli:
shutterstock_1488192200 alkohol alkoholičar-693575615649c.webp Foto: Shutterstock

Istraživači su otkrili mehanizam u mozgu mužjaka miševa koji bi mogao da pokreće veću želju za alkoholom kada su životinje socijalno izolovane, navedeno je u istraživanju koje je objavljeno u časopisu "Nature Neuroscience".

Istraživači koje je predvodila Riša Patel sa Univerziteta Nortvestern u Čikagu proučavali su vezu između dva dela mozga - amigdale i prefrontalnog korteksa, preneo je Špigel.

Kada su miševi koji su prethodno živeli u grupama bili izolovani, ta neuronska veza postala je znatno aktivnija, dok su mužjaci pokazali veću sklonost ka konzumiranju alkohola.

Životinje su mogle da biraju između dve posude za piće - jedne sa čistom vodom i druge sa 15-procentnim rastvorom alkohola.

Nakon izolacije, mužjaci su češće birali alkohol, dok su ženke smanjile njegovu konzumaciju.

"Naše istraživanje pokazuje da određeni signalni put postaje preaktivan tokom izolacije i direktno dovodi do povećane konzumacije alkohola, kao i da mužjaci i ženke pribegavaju različitim neuronskim strategijama kada su sami", rekla je Patel.

Istraživači smatraju da bi rezultati mogli da doprinesu boljem razumevanju alkoholizma kod ljudi.

Navode da poremećaji u sličnim neuronskim putevima kod ljudi pokazuju određene obrasce povezane sa željom za alkoholom i povratkom na konzumiranje alkohola, dok klinička istraživanja ukazuju da prefrontalni korteks ima važnu ulogu u tim procesima.

Slično i kod ljudi

Slične polne razlike primećene su i u istraživanjima ljudi.

Naučnici su prošle godine analizirali podatke oko 17.800 učesnika u tri velike studije u Nemačkoj i utvrdili da su usamljeni muškarci skloniji češćem konzumiranju alkohola i povezanim zdravstvenim rizicima. 

Usamljene žene, s druge strane, bile su manje sklone konzumaciji alkohola nego žene koje nisu prijavljivale usamljenost.

Ipak, istraživači naglašavaju da još nije poznato u kojoj meri se nalazi dobijeni na miševima mogu preneti na ljude i da će to biti predmet budućih studija.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()