Naučnici veruju da bi mRNK tehnologija mogla da ima važnu ulogu i u razvoju personalizovanih vakcina protiv raka, prilagođenih svakom pacijentu i karakteristikama njegovog tumora
Foto: ShutterstockVelika analiza naučnih podataka, koja obuhvata milijarde primenjenih doza mRNK vakcina, donela je snažne dokaze da je reč o bezbednoj i veoma efikasnoj tehnologiji u zaštiti od zaraznih bolesti.
Autori studije smatraju da bi sledeći korak trebalo da bude omogućavanje bolje dostupnosti ovih vakcina širom sveta.
Rezultati pregleda, objavljeni u uglednom medicinskom časopisu The Lancet, potvrđuju da su mRNK vakcine, koje su prvi put masovno korišćene tokom pandemije kovida 19, veoma efikasne u sprečavanju teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnog ishoda. Istovremeno, ozbiljne neželjene reakcije ostaju izuzetno retke.
Za razliku od klasičnih vakcina, mRNK vakcine ne sadrže virus, već organizmu dostavljaju genetska uputstva koja omogućavaju ćelijama da proizvedu bezopasan virusni protein. Na taj način imuni sistem uči da prepozna uzročnika bolesti i reaguje pri budućem kontaktu sa virusom, bez uticaja na DNK vakcinisane osobe.
Analiza je pokazala da su mRNK vakcine bile 87 odsto efikasne u sprečavanju potvrđene infekcije virusom SARS-CoV-2, 93 odsto efikasne u sprečavanju hospitalizacije i 94 odsto efikasne u sprečavanju smrtnog ishoda u periodu od 14 do 42 dana nakon vakcinacije.
Istraživači navode da zaštita vremenom slabi, ali da dodatne doze uspešno obnavljaju imunološku zaštitu.
Ozbiljne neželjene reakcije, poput miokarditisa, perikarditisa i anafilaksije, zabeležene su veoma retko. Najčešće reakcije bile su bol na mestu uboda, umor i povišena telesna temperatura, a u većini slučajeva prolazile su za nekoliko dana.
Autori studije ističu da su koristi vakcinacije višestruko veće od rizika, kao i da je efikasnost potvrđena kod svih starosnih grupa, trudnica i osoba sa oslabljenim imunitetom.

Naučnici veruju da bi mRNK tehnologija mogla da ima važnu ulogu i u razvoju personalizovanih vakcina protiv raka, prilagođenih svakom pacijentu i karakteristikama njegovog tumora.
Dodaju i da nove metode skladištenja omogućavaju lakšu distribuciju vakcina, posebno u udaljenim područjima, uz smanjenje troškova i količine otpada.
Ipak, upozoravaju da najveći izazov ostaje ravnopravna dostupnost vakcina u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, zbog čega pozivaju na dodatna ulaganja u proizvodnju i razvoj lokalnih kapaciteta.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







