Zašto je ženama uvek hladno?

Uobičajeno žene često preferiraju više temperature i lakše osećaju hladnoću nego muškarci

16.11.2026. 20:10
  • Podeli:
shutterstock_2194563235 grejanje zima hladnoća radijator devojka ćebe vreme-6968e4463667c.webp Foto: Shutterstock

Nova studija pronašla je tragove toga šta pokreće ovu pojavu i čini se da testosteron igra važnu ulogu.

Koža sadrži senzore za detekciju toplote i hladnoće koji utiču na odluku svakog organizma da ostane u nekom okruženju ili da ga napusti.

Nova studija, objavljena 28. oktobra u časopisu Journal of Physiology, otkrila je da se ovi senzori aktiviraju na višim temperaturama kod ženki miševa, što njihovu preferiranu temperaturu pomera za oko 4 stepena Celzijusa više u odnosu na mužjake. Izgleda da testosteron utiče na ovu razliku u aktivaciji.

"Mogli biste reći da je to samo simpatično zapažanje bez posebnog značaja. Ali to ima praktične posledice", rekao je koautor studije Piter Meknoton, farmakolog sa Kraljevskog koledža u Londonu koji proučava bol, osećaj toplote i termoregulaciju za Live Science.

Izražena temperaturna preferencija

Proteini u nervnim završecima kože aktiviraju se kao odgovor na toplotu ili hladnoću.

"Možete ih posmatrati kao male električne generatore u nervnim završecima", rekao je dr Majkl Katerina, neuronaučnik sa Univerziteta Džon Hopkins koji nije bio uključen u istraživanje.

Kada se aktiviraju, ovi proteini omogućavaju naelektrisanim jonima da uđu u senzorne nervne ćelije, koje zauzvrat prenose električne signale do mozga. Krugovi sa kojima se određena nervna ćelija povezuje određuju našu percepciju toplote ili hladnoće, objasnio je Katerina.

Pored ljudi, poznato je da mnoge ženke životinja, uključujući miševe i ptice, preferiraju nešto toplije temperature od svojih muških parova. Zbog toga su istraživači osmislili eksperiment kako bi ispitali ove razlike.

Stavili su 30 mužjaka i 27 ženki miševa na dve susedne ploče različitih temperatura – jednu na 33 stepena Celzijusa i drugu koja je varirala između nižih i viših temperatura.

Kamera je pratila kretanje miševa i računala koliko vremena provode na svakoj ploči.

I mužjaci i ženke provodili su više vremena na ploči od 33 stepena kada je druga ploča bila hladnija.

Međutim, kada su stavljeni pored ploče od 38 stepeni, ženke su provodile znatno više vremena na toplijoj ploči nego mužjaci. Prosečna preferirana temperatura površine bila je približno 32 za mužjake i 36 stepeni za ženke.

"Pošto je vrh kaveza bio potpuno otvoren, nije bilo govora o tome da temperatura vazduha utiče na miševe", rekao je Meknoton, tako da su preferenciju pokretali isključivo senzori u njihovoj koži.

Istraživači su takođe merili unutrašnju temperaturu i temperaturu kože miševa i potvrdili da na tim poljima nije bilo značajnih razlika između polova.

Testosteron najvažniji faktor

Naučnici su istražili šta bi se dogodilo ako bi genetski uklonili protein za detekciju toplote.

Kod mužjaka miševa to je smanjilo njihovo izbegavanje toplije ploče, što ukazuje da ovaj protein normalno šalje signal koji ih odvraća od boravka na toplijim površinama. Preferirana temperatura ovih miševa takođe je porasla na oko 35 stepeni, što je bliže temperaturi ženki.

Kod ženki miševa uklanjanje ili blokiranje ovog proteina nije imalo nikakav značajan efekat.

Tim je zatim pokušao da eliminiše ili blokira protein za detekciju hladnoće, otkrivši da ni mužjaci a ni ženke nisu izbegavali hladne ploče tako snažno kao ranije. Ženke su takođe provodile manje vremena na toplijim pločama, dok se preferencija mužjaka prema toplijim pločama nije promenila.

"Ženke su malo osetljivije na aktivaciju receptora za hladnoću, a malo manje osetljive na aktivaciju receptora za toplotu", rekao je Katerina.

To se dešava uprkos tome što neuroni za osećaj temperature kod obe grupe miševa rade identično, utvrdio je tim.

Istraživači su posumnjali da bi polni hormoni mogli pomoći u objašnjenju ove razlike.

Dali su grupi mužjaka lek koji blokira proizvodnju testosterona.

Nedeljama nakon tretmana ovi miševi su provodili više vremena na ploči od 38 stepeni nego mužjaci s normalnim nivoom testosterona. U međuvremenu, ženke kojima je dat testosteron izgubile su sklonost ka višim temperaturama.

Zanimljivo je da davanje ženskih hormona mužjacima, uključujući oblike estrogena i progesterona, nije uticalo na njihove temperaturne preferencije. Blokiranje ovih hormona kod ženki takođe nije imalo efekta. Poznato je da ovi hormoni utiču na druge aspekte regulacije temperature u telu, kao što je odavanje toplote putem kože, ali u ovom slučaju izgleda nisu uticali na percepciju temperature kod životinja.

"Dakle, zaista izgleda kao da je testosteron najvažniji faktor", rekao je Meknoton.

Ali ove promene su bile samo delimične; testosteron nije u potpunosti preokrenuo razlike između polova.

"Postoji još nešto što nismo uspeli da identifikujemo", dodao je on.

Tačan mehanizam kojim testosteron utiče na proteinske senzore nije jasan. Pošto se efekat javio tek nakon nekoliko nedelja, istraživači su sugerisali da on ne utiče direktno na proteine za osećaj temperature. Umesto toga, mogao bi delovati indirektno utičući na aktivnost gena, ali bi bile potrebne dalje studije da se ova ideja potvrdi.

Iako istraživači nisu sproveli nikakva testiranja na ljudima, Meknoton je napomenuo da su isti proteinski senzori prisutni i kod ljudi i da studije na ljudima ukazuju da se ponašaju na sličan način.

Ovo istraživanje pruža "vredne informacije" za razumevanje načina na koji funkcionišu proteini odgovorni za osećaj temperature, rekao je Katerina.

"Razumevanje ovih mehanizama moglo bi biti korisno za proučavanje stanja kao što je neuropatski bol, kod kojeg je osetljivost ljudi na toplotu i hladnoću pojačana. Kakvi signali stvaraju naša svakodnevna iskustva u vezi sa temperaturom samo po sebi je veoma važno. To je veliki deo razumevanja nas samih kao živih bića", zaključio je.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()