Zašto nam telo "krade" poslednje minute sna: Lekar otkriva kako organizam predviđa tačno vreme buđenja

Fascinantan mehanizam u mozgu

27.08.2026. 07:30
  • Podeli:
shutterstock_2678680491 rano ustajanje buđenje krevet novi dan jutro protezanje spavanje-69a5951ba2aa9.webp Foto: Shutterstock

Mnogima je dobro poznat onaj neobičan trenutak kada otvore oči svega nekoliko minuta pre nego što se oglasi alarm. Umesto da iskoristimo te poslednje, dragocene minute sna, često ostanemo da ležimo u polusnu i nervozno čekamo zvuk budilnika.

Iako u tom trenutku deluje kao da je naše telo magično "pogodilo" tačno vreme, iza ovog fenomena zapravo stoji veoma složen mehanizam našeg unutrašnjeg sata.

Poznati lekar dr Amir Kan objasnio je zašto se to dešava i kako naš organizam sa vremenom nauči da savršeno prepoznaje i predviđa svakodnevnu rutinu.

Telo pamti naš raspored i rutinu

Doktor Kan je objasnio da se sve svodi na naviku i način na koji naš organizam prati ustaljeni ritam dana i noći.

"Porazgovarajmo o ovome. Moj alarm radnim danima zvoni u pet ujutru jer idem na trčanje pre posla. Međutim, gotovo svaki put otvorim oči nekoliko minuta pre nego što on zazvoni. To je dragoceno vreme za spavanje koje gubim. Kako moje telo zna da će alarm uskoro proraditi", zapitao se dr Kan.

Odgovor se krije u našem biološkom satu, odnosno unutrašnjem mehanizmu koji upravlja ciklusima spavanja i budnosti.

"Nemam mali sat u mozgu koji odbrojava minute do pet ujutru, ali svi imamo biološki sat. Duboko u mozgu nalazi se područje koje se zove suprahijazmatsko jezgro. Ono je naš glavni sat i upravlja cirkadijalnim ritmom, odnosno unutrašnjim ritmom tela", objasnio je lekar.

Kada se iz dana u dan budimo u približno isto vreme, organizam počinje da očekuje taj trenutak i unapred se priprema za njega.

"Telo voli rutinu. Ako se redovno budite u isto vreme, mozak to počinje da predviđa. Nekoliko sati pre uobičajenog buđenja, telo već pokreće pripreme: nivo melatonina (hormona sna) počinje da opada, telesna temperatura raste, a hormoni povezani sa budnošću, poput kortizola, počinju pojačano da se luče", ističe Kan.

Ovaj proces u medicini je poznat kao odgovor kortizola na buđenje. Ipak, on ne funkcioniše poput savršeno preciznog digitalnog alarma koji će nas probuditi tačno u minut.

Kako mozak "predviđa" buđenje?

Prema rečima dr Kana, postoje jasni dokazi da telo počinje da se priprema za buđenje znatno ranije ako podsvesno očekujemo da moramo da ustanemo u određeno vreme.

"Ako imate ustaljenu rutinu ili pre spavanja intenzivno pomislite: „Sutra moram da ustanem tačno u pet”, vaš unutrašnji sat može samostalno da pokrene procese koji će vas u zoru približiti tom vremenu buđenja", objašnjava doktor.

Pred jutro naš san prirodno postaje znatno lakši, pa se zbog toga najčešće i budimo upravo u sekundi kada je alarm već spreman da zazvoni.

Niste predvideli budućnost — stvar je u selektivnom pamćenju

Iako naš organizam ima neverovatnu sposobnost prilagođavanja, to ne znači da imamo nepogrešivu moć pogađanja vremena. 

Dr Kan naglašava da ljudi često pamte samo ona jutra kada su se probudili nekoliko minuta pre alarma, dok potpuno zaboravljaju sve one dane kada su čvrsto spavali sve dok ih zvonjava nije trgla iz sna.

"Nismo toliko hirurški precizni da se svako jutro probudimo tačno dva minuta pre alarma. Jednostavno, mi mnogo više primećujemo i pamtimo trenutke kada pogodimo vreme nego one kada omanemo", jasan je lekar.

Na naš unutrašnji sat utiču brojni spoljni faktori, među kojima su izloženost svetlosti, vreme obroka, nivo telesne aktivnosti tokom dana i opšti kvalitet sna.

"Naše telo zaista može da predvidi šta dolazi i to je apsolutno fascinantno. Iako bih lično voleo da spavam sve do poslednje sekunde i zvonjave, ako sutra otvorite oči i vidite da su ostala još dva minuta do alarma, znajte da niste vidoviti. Vaš mozak je samo dobro naučio vaš raspored", zaključio je dr Kan.

 
 

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()