Sve oči uprte ka Bliskom istoku i Rusiji
Foto: ShutterstockGorivo na pumpama u Srbiji od juče je skuplje za dva dinara, a kako će se cene naftnih derivata kretati ubuduće, zavisiće pre svega od globalne geopolitičke situacije i cena sirove nafte na svetskim berzama, ali i od rešavanja situacije u vezi s Naftnom industrijom Srbije, čija licenca za rad ističe 30. septembra.
Cena nafte tipa brent trenutno iznosi oko 103 dolara za barel, ali kako ističe stručnjak za energetiku Željko Marković, od cena sirove nafte trenutno je dizel veći problem.
Prema njegovim rečima, kretanje cene naftnih derivata zavisiće pre svega od situacije na Bliskom istoku i u Rusiji, naročito zbog toga što tržište veoma brzo reaguje na dešavanja, posebno na probleme s transportom nafte kroz Ormuski moreuz.
"Imali smo neke skokove nafte ranije, pa je onda došlo do nekog smirenja, sa očekivanjem rešenja u Ormuskom moreuzu, odnosno na Bliskom istoku. I onda, bukvalno, kako se šta desi, tako berze reaguju", izjavio je Marković za RTS.

On je dodao da Saudijska Arabija pokušava da deo transporta ponovo usmeri kroz Ormuski moreuz, ali se situacija s prolaskom velikih brodova menja iz meseca u mesec, a problemi postoje i s naftnom infrastrukturom, odnosno rafinerijama koje trenutno ne rade.
Kad je reč o električnoj energiji, Željko Marković ističe da se potrebe Srbije trenutno podmiruju iz proizvodnje, kao i da je situacija nešto bolja nego tokom leta, ali da se vodostaji još nisu oporavili.
"Da bi do toga došlo, najpre treba da dođe do priliva vode u gornjem slivu Dunava. Tamo treba da pada puno kiše da bismo nešto ovde videli", rekao je Marković i dodao da jedan od glavnih izazova za predstojeću zimu izdvaja visoku cenu gasa, čija je trenutna cena 77 evra po megavat-satu.

On ističe da se visoka cena gasa direktno odražava na proizvodnju električne energije u gasnim elektranama koja, sa sadašnjom cenom gasa, košta više od 250 evra po megavat-satu.
Cene budućih isporuka gasa za prvi kvartal naredne godine i za celu 2027. godinu više su za 20 do 30 odsto u odnosu na prošlogodišnje prognoze, što bi, kako objašnjava Marković, moglo da dovede do rasta cena za privredu na komercijalnom tržištu. On očekuje i da će biti nastavljeno kratkoročno, tromesečno produžavanje ugovora o gasu, kao i da su skladišta gasa u Srbiji popunjena, zbog čega se očekuje miran ulazak u zimsku sezonu.
Marković ističe da su kotacije dizela porasle znatno brže od cene sirove nafte zbog oštećenih rafinerija na Bliskom istoku, ali i u Rusiji, koja je ranije podmirivala deo azijske tražnje.
"Ne samo da je Rusija zabranila izvoz dizela nego se čak javlja i kao uvoznik. Više nije dovoljna za proizvodnju, jer su im skoro sve rafinerije oštećene na ovakav ili onakav način", navodi Marković, koji objašnjava da je dizel važniji za funkcionisanje države od benzina, jer se u većoj meri koristi u industriji, teškom saobraćaju i drugim strateškim sektorima, uključujući odbranu.

A da li će cena nafte ponovo dostići 150 dolara za barel, prema Markovićevom mišljenju, zavisiće pre svega od razvoja situacije na Bliskom istoku i u Rusiji.
"Ukoliko dođe do nekog smirenja, ukoliko se uspostavi normalan saobraćaj kroz Ormuski moreuz, onda nema razloga da te cene ne krenu polako da padaju", kaže Marković i podseća da su ranije prognoze predviđale smirivanje do leta, što se nije dogodilo.
Pored globalnih prilika Srbiju muči i nerešena situacija sa NIS-om, kome 30. septembra ističe operativna licenca, a Marković očekuje da bi situacija mogla da ostane nepromenjena i da Srbija dobije još jedno produženje.

"Nemamo nikakve signale, niti nikakva zvanična saopštenja da li će se nešto desiti, da li će doći do realizacije tog ugovora", kaže Marković.
236 dinara za litar iznosi maloprodajna cena evrodizela u Srbiji
207 dinara potrebno je za litar benzina na pumpama u Srbiji
I Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije ističe da ne veruje da će se do kraja meseca završiti pregovori o NIS-u, ali očekuje da će mu licenca opet biti produžena i nakon 30. septembra. Što se tiče rasta cena goriva, Stanić kaže da to predstavlja veliki pritisak na privedu.

"Definitivno to je veliki pritisak na privredu, blagi pritisak na stanovništvo, a sa druge strane, to je pritisak na državni budžet, koji će imati manji prihod zbog smanjenja akciza na gorivo. Takođe, približavamo se jeseni i zimi i najavljeno je poskupljenje gasa i električne energije, a cena nafte je promenljiva i samim tim imamo veliki pritisak na konkurentnost privrede zbog rasta troškova proizvodnje. Sve se to dešava i u Evropskoj uniji, koja je naše najznačajnije spoljnotrgovinsko tržište i samim tim imamo problem što usporava privredu generalno", objašnjava Stanić.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







