Dok čovek menja gotovo celu planetu, ova dva mesta ostala su sačuvana
Foto: PixabayLjudi su stigli do najdubljih delova okeana i najviših planinskih vrhova, ali na pojedinim udaljenim mestima priroda je i dalje gotovo netaknuta. Među njima su koralni atoli Bikar i Bokak, u blizini Maršalskih ostrva, koje naučnici izdvajaju kao neke od najbolje očuvanih morskih ekosistema u Tihom okeanu.
Istraživači sa Univerziteta na Havajima proučavali su ova dva atola tokom 2023. godine, prateći stanje kopnenih i morskih staništa. Ispitivali su kolonije morskih ptica, vegetaciju, mesta na kojima kornjače polažu jaja, koralne grebene i riblje zajednice, koristeći ronilačke preglede, podvodne kamere i podmornice.
Rezultati su pokazali izuzetno bogat biodiverzitet. Na ovom području potvrđeno je ili se pretpostavlja postojanje 15 kolonija morskih ptica, a naučnici su evidentirali najmanje 266 grupa grebenskih riba, 138 grupa riba koje žive na većim dubinama i 79 grupa dubokomorskih riba. Zabeleženo je i 15 grupa predatora otvorenog mora, među kojima su ajkule.
Istraživanje je pokazalo i razlike između dva atola. Na Bikaru je zabeleženo 132 gnezda zelenih morskih kornjača, dok je na Bokaku utvrđena veća biomasa grebenskih riba. Bikar se izdvojio i po većoj raznovrsnosti algi.
Jedan od razloga zbog kojih su ovi ekosistemi ostali tako očuvani jeste njihova izolovanost. Bikar je udaljen oko 116, a Bokak oko 385 kilometara od najbližeg naseljenog atola. Važnu ulogu u njihovom očuvanju imala je i zajednica sa atola Utirik, koja je decenijama tradicionalno štitila ova područja.
Podaci prikupljeni tokom istraživanja pomogli su da se uspostavi morsko zaštićeno područje površine oko 48.000 kvadratnih kilometara, prvo nacionalno morsko zaštićeno područje takve vrste na Maršalskim ostrvima.
Glavni autor studije, morski ekolog Alan Fridlander, istakao je da Bikar i Bokak predstavljaju dragocene prirodne referentne sisteme. Njihovo proučavanje omogućava naučnicima da razumeju kako funkcionišu zdravi tropski okeanski ekosistemi i da ih uporede sa područjima koja su već pretrpela posledice ljudskih aktivnosti.
Ipak, ni ovi udaljeni atoli nisu pošteđeni globalnih promena. Rast temperature okeana, izbeljivanje korala i podizanje nivoa mora ugrožavaju čak i najizolovanije grebene.
Zato će rezultati istraživanja, objavljenog u časopisu Frontiers in Marine Science, poslužiti kao početna referentna tačka za praćenje budućih promena i procenu uticaja klimatskih promena na ove izuzetno očuvane ekosisteme.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







