U istraživanju je učestvovalo 14 zdravih odraslih osoba, starosti od 18 do 52 godine
Foto: ProfimediaDok spavamo, u našem mozgu odvija se važan proces uklanjanja otpadnih materija koje se tokom dana nagomilavaju. Naučnici sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) sada su otkrili način da pomoću posebno tempiranih zvučnih impulsa pojačaju protok tečnosti koja učestvuje u tom procesu.
Novo istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu "Science Translational Medicine", pokazalo je da takozvani ružičasti šum može da poveća amplitudu talasa cerebrospinalne tečnosti, poznate i kao likvor, tokom spavanja.
Otkriće bi moglo da otvori nove mogućnosti za proučavanje zdravlja mozga i neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alchajmerovu i Parkinsonovu bolest. Ipak, naučnici naglašavaju da još nije dokazano da pojačan protok ove tečnosti može da spreči ili uspori razvoj tih oboljenja.
Tokom sna, talasi cerebrospinalne tečnosti kreću se oko mozga i kroz njegove unutrašnje prostore, učestvujući u procesima koji pomažu uklanjanje otpadnih materija.
Ovaj proces važan je za održavanje normalnog funkcionisanja mozga, a istraživači nastoje da utvrde koliko njegovo eventualno poboljšanje može da utiče na zdravlje tokom starenja.
"Uklanjanje otpadnih materija iz mozga izuzetno je važno kada je reč o Alchajmerovoj bolesti i drugim oblicima demencije, koji su delimično povezani sa nagomilavanjem molekula poput amiloida i tau proteina u mozgu", objasnio je neuroinženjer Džošua Levit, jedan od autora istraživanja.
Levit, koji je ranije radio na Univerzitetu u Bostonu i MIT-u, a sada je suosnivač i tehnički direktor neurotehnološke kompanije CereBloom, smatra da bi pronalaženje načina za efikasnije uklanjanje otpadnih materija moglo da bude značajno za buduća istraživanja neurodegenerativnih bolesti.
U istraživanju je učestvovalo 14 zdravih odraslih osoba, starosti od 18 do 52 godine, koje su spavale tokom snimanja magnetnom rezonancom.
Naučnici su pomoću magnetne rezonance pratili kretanje cerebrospinalne tečnosti, dok su uređaji za elektroencefalografiju (EEG) beležili električnu aktivnost mozga.
Tokom NREM faze sna, odnosno spavanja bez brzih pokreta očiju, protok cerebrospinalne tečnosti usklađen je sa sporim talasima moždane aktivnosti.
Istraživači su zato odlučili da ispitaju da li mogu da utiču na taj proces pomoću zvuka.
Učesnicima su puštani veoma kratki impulsi ružičastog šuma, koji podseća na beli šum, ali zvuči mekše i dublje jer su niže frekvencije izraženije.
Zvučni impulsi bili su precizno usklađeni sa određenim fazama sporih moždanih talasa.
Rezultati su pokazali da takva stimulacija može da pojača spore moždane talase, ali i talase protoka cerebrospinalne tečnosti.
"Otkrili smo da možemo da povećamo amplitudu talasa protoka cerebrospinalne tečnosti tokom spavanja, što, koliko nam je poznato, do sada nije bilo moguće postići nijednom metodom", izjavila je neuronaučnica Laura Luis sa MIT-a.
Ovaj rezultat posebno je važan jer pruža dokaze o uzročno-posledičnoj vezi između sporih moždanih talasa i kretanja cerebrospinalne tečnosti.
Naučnici su tako pokazali da promenom neuronske aktivnosti tokom sna mogu da utiču i na protok tečnosti.
"Sada kada možemo da pojačamo protok cerebrospinalne tečnosti tokom spavanja kod zdravih odraslih osoba, veoma smo uzbuđeni zbog mogućnosti da ovu tehnologiju primenimo na pacijentima i vidimo kakve efekte možemo da postignemo", rekla je Luis.
Iako su rezultati obećavajući, istraživači upozoravaju da je eksperiment sproveden na malom broju zdravih ljudi.
Studija nije ispitivala da li pojačan protok cerebrospinalne tečnosti zaista dovodi do efikasnijeg uklanjanja štetnih materija, boljeg pamćenja ili smanjenja rizika od demencije.
Zbog toga za sada nema osnova za tvrdnju da slušanje ružičastog šuma tokom spavanja može da spreči Alchajmerovu bolest.
Važno je i to što je u istraživanju korišćen sistem koji je zvučne impulse prilagođavao moždanoj aktivnosti u realnom vremenu. Rezultati zato ne znače da bi puštanje običnog snimka ružičastog šuma imalo isti efekat.
Istraživači očekuju da će naredne studije pomoći da se utvrdi da li se ovom metodom može uticati na funkcije mozga kod starijih osoba, pacijenata sa neurodegenerativnim bolestima i ljudi koji imaju poremećaje spavanja.
Ako se budućim istraživanjima potvrde zdravstvene koristi, otkriće bi moglo da doprinese razvoju novih, neinvazivnih metoda za očuvanje zdravlja mozga.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







