Kod pojedinih ispitanika rezultati su bili gotovo identični onima koji su zabeleženi kod mlađih, zdravih osoba
Foto: ProfimediaSvake noći, dok spavamo, naš mozak prolazi kroz svojevrsno čišćenje. Tokom sna, spori moždani talasi pokreću blage pulseve cerebrospinalne tečnosti, poznate i kao likvor, koja cirkuliše kroz mozak i pomaže u uklanjanju otpadnih materija nakupljenih tokom dana.
Ovaj proces izuzetno je važan jer je povezan sa očuvanjem kognitivnih sposobnosti, zaštitom nervnih ćelija i učvršćivanjem pamćenja.
Međutim, kako starimo, obično spavamo sve kraće, a novo istraživanje, objavljeno u naučnom časopisu Nature Aging, pokazuje da se sa godinama menjaju i moždani talasi koji učestvuju u ovom procesu.
Tim neuronaučnika, predvođen stručnjacima za snimanje mozga sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT), okupio je dobrovoljce iz dve starosne grupe. Prvu su činile osobe od 18 do 39 godina, a drugu ispitanici između 60 i 84 godine.
Tokom ispitivanja, koje je trajalo oko dva sata i počinjalo kasno uveče, naučnici su pratili njihove moždane aktivnosti pomoću funkcionalne magnetne rezonance (fMRI), modifikovane tehnike magnetne rezonance za merenje protoka cerebrospinalne tečnosti i elektroencefalografije (EEG).
Kod mlađih učesnika, tokom uspavljivanja i ulaska u duboke faze sna, spori moždani talasi postajali su izraženiji, a istovremeno su jačali i pulsevi cerebrospinalne tečnosti.
Kod starijih ispitanika, međutim, ti pulsevi bili su znatno slabiji.
Kako bi otkrili uzroke ovih razlika, istraživači su pratili moždanu aktivnost učesnika i dok su bili budni.
Najpre su ispitivali takozvanu neurovaskularnu povezanost, odnosno odnos između aktivnosti nervnih ćelija i protoka krvi kroz mozak.
Ispitanicima su prikazivali sliku treperave šahovske table, koja obično izaziva pojačanu aktivnost neurona i povećava dotok krvi u odgovarajuće delove mozga.
Iako je moždana aktivnost porasla kod obe grupe, stariji učesnici pokazali su znatno slabiji odgovor krvnih sudova.
Slični rezultati dobijeni su i tokom drugog testa, u kojem su učesnici zadržavali dah kako bi se povećala koncentracija ugljen-dioksida u krvi i podstaklo širenje krvnih sudova u mozgu.
I u ovom slučaju stariji ispitanici, u proseku, pokazali su slabije širenje krvnih sudova.
Tokom dubokog sna, cerebrospinalna tečnost pomaže mozgu da ukloni otpadne materije nastale tokom dnevnih aktivnosti.
Poremećaji spavanja povezani su sa povećanim rizikom od neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alchajmerovu bolest i druge oblike demencije.
Naučnici sada žele da utvrde da li slabljenje protoka ove tečnosti doprinosi razvoju takvih oboljenja i da li bi njegovo poboljšanje moglo da zaštiti zdravlje mozga u starijem životnom dobu.
Ipak, slabija neurovaskularna povezanost i smanjeni protok krvi nisu mogli u potpunosti da objasne razlike između mlađih i starijih učesnika.
To znači da na promene u cirkulaciji cerebrospinalne tečnosti verovatno utiču i drugi faktori.
"Starenje je toliko složeno i toliko različitih stvari se menja da je zaista teško razdvojiti pojedinačne faktore", objasnila je Sidni Bejls sa MIT-a, jedna od autorki istraživanja.
Ona je naglasila da su naučnici pokušali da objasne neke od mehanizama, ali da postoje i brojni drugi faktori povezani sa zdravljem krvnih sudova i načinom života.
"Kada bismo mogli sve da ih izmerimo, možda bismo uspeli da pronađemo različita objašnjenja zašto je protok cerebrospinalne tečnosti kod nekih ljudi više, a kod drugih manje oslabljen", navela je Bejls.
Posebno zanimljivo otkriće jeste da nisu svi stariji učesnici pokazali smanjenje pulseva cerebrospinalne tečnosti.
Kod pojedinih ispitanika rezultati su bili gotovo identični onima koji su zabeleženi kod mlađih, zdravih osoba.
"Zaista je intrigantno što su kod nekih starijih odraslih osoba vrednosti cerebrospinalne tečnosti bile u istom rasponu kao kod zdravih mladih ljudi", izjavila je Laura Luis sa MIT-a, glavna istraživačica studije.
Ona je dodala da naučnike posebno zanima po čemu se ti ljudi razlikuju od ostalih i kako bi te razlike mogle da budu povezane sa njihovim budućim zdravstvenim stanjem.
Dok istraživači ne pronađu odgovore na ova pitanja, preporuka ostaje jednostavna: kvalitetan noćni odmor i dalje je važan, bez obzira na to koliko su moždani talasi snažni.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







